Uredba kojom Vlada uvodi jedinstveni iznos paušala za odvoz otpada bila je jedna od tema Okruglog stola o gospodarenju otpadom u okviru 11. susreta gradonačelnika i poduzetnika u Solarisu. Sudionicima rasprave uvodno se obratio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike koji, kako je rekao, ne misli da je gospodarenje otpadom goruća tema danas u Hrvatskoj
– Dopuštam da mi je perspektiva malo iskrivljena, ali ova šibenska je definitivno bolja od one jučerašnje zagrebačke. U posljednjih nekoliko godina potpisano je i izgrađeno 146 reciklažnih dvorišta, trošimo oko 55 milijuna kuna za edukativne aktivnosti, otvorili smo čitav niz natječaja u kontekstu izgradnje infrastrukture i u činimo iskorak u smjeru povećanja odvajanja na kućnom pragu što je jedan od ciljeva Republike Hrvatske – kazao je Ćorić.
Ministar Ćorić osvrnuo se i na najnoviju Uredbu o miješanom komunalnom otpadu za koju je rekao kako je ‘opravdano ili ne od strane jedinica lokalne samouprave predmet ustavnog propitivanja’.
– Držimo da takva inicijativa, s obzirom na njezin sadržaj, ne propituje ustavnost jer ni na koji način se nije pozvala na Ustav. Očito je da komunikacija s jedinicama lokalne samouprave po pitanju sadržaja ove uredbe nije dovela do suglasja kako bi ta uredba trebala izgledati. Mi smo toga svjesni i spremni smo na raspravu o toj temi. Međutim ta rasprava mora sadržavati pretpostavku bez koje ne možemo dalje, a to je koncept ‘onečišćivač plaća’. Onaj koji kreira miješani komunalni otpad treba za to platiti, taj sustav stimulira odvajanje i destimulira neodvajanje – tvrdi ministar Ćorić.
Protivnici ovakve uredbe nepravednim i neprimjerenim smatraju činjenicu da će mali korisnici plaćati jednako kao i veliki.
– Oni koji stvaraju malo otpada plaćat će jednako kao i oni koji mogu stvoriti puno otpada. Fiksni dio cijene ne može biti zanemariv jer pokriva i troškove reciklažnih dvorišta i prikupljanja korisnih frakcija. U Njemačkoj je fiksni dio računa prije 20 godina iznosio 60 posto, a danas tek 30 posto. Smanjivao se iz razloga što je cijena spaljivanja padala. Naša uredba ne uvažava ekonomske zakonitosti. Imamo problem jer trgovački centar i kiosk plaćaju istu fiksnu cijenu. Gradovi i općine mogu smanjiti fiksni dio, ali tada raste cijena za količinu. U Njemačkoj nije došlo do bježanja otpada u ilegalu, ali znamo da kod nas za sad bježi 20 posto otpada. Na kraju će gradovi i općine iz proračuna plaćati vrlo velike iznose za nepoznatog počinitelja. Sonja Polonio iz Udruge Eko Murvica u Crikvenici.
Ministar, pak, postavlja pitanje ‘treba li kućanstvo u kojem živi jedna nemarna osoba plaćati trostruko manju cijenu nego kućanstvo s tri vrlo brižne osobe koje odvajaju otpad ili treba li hotel sa 150 soba plaćati pet puta više od hotela s 30 soba pri čemu je vlasnik velikog hotela brižan i odvaja 80 posto otpada, a ovaj drugi sav otpad baca u kantu za miješani otpad?
Predsjednik Udruge gradova Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića upozorio je kako je godinama na snazi nekonzistentnost politika.
– Sve ove godine idemo od MBO postrojenja preko ‘zero’ otpada do centara za gospodarenje otpadom od kojih su neki napravljeni, a nekima još ne znamo lokacije. Široka je lepeza polaznih osnova što dodatno otežava ovaj problem – kazao je Turk.
Ministar Ćorić tvrdi kako stručnjaci u njegovom ministarstvu još nisu naišli na sugovornike s razine jedinica lokalne samouprave koji bi im na jasniji način objasnili problem s novom uredbom jer kvadratura korisnika ne može biti kriterij kod principa ‘onečišćivač plaća’. Tvrdi i da razumije nezadovoljstvo izmjenama uredbe, ali je uvjeren da je to iskorak koji se trebao napraviti još 2013. godine.
– Svaki dokument koji izađe iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike treba biti predmet propitivanja. Upravo zbog toga smo danas ovdje. Međuti, moramo biti svjesni trenutka u kojem se RH danas nalazi, a u kojem odlučujemo kako ćemo svakog od nas stimulirati da budemo bolji. Ukoliko uredba sadrži pogrešku, treba je ispraviti – kaže Ćorić, dodajući kako je problem i potrebna infrastruktura koju nismo na vrijeme nabavili kako bi ostvarili preuzete obveze i cilj.
Cilj koji je Hrvatska sama preuzela u predpristupnim pregovorima je da će do 2020. godine odvajati 50 posto korisnog otpada na kućnom pragu.
– Prošlu smo godinu završili smo sa 31 posto. Te obveze su i obveze svih nas od ministarstva i Fonda do jedinica regionalne i lokalne samouprave te konačno naših građanki i građana. Zakon o gospodarenju otpadom donesen je sredinom 2013. godine i u njemu je bilo jasno navedeno da će se u roku od godinu dana donijeti i Uredba o miješanom komunalnom otpadu. Uredba je, nažalost, donesena tek sredinom 2017. godine, četiri godine nakon zakona. Prije šest i pol godina jedinice lokalne samouprave dobile su zadatak da osmisle svoje koncepte gospodarenja otpadom. Nažalost u ovom trenutku imamo oko 30 jedinica lokalne samouprave koje na godišnjoj razini odvajaju nula posto korisnog otpada – naglasio je ministar Ćorić.
