Na Haaškom sudu traje čitanje presude Ratku Mladiću, oficiru JNA koji je u ratu vodio snage pobunjenih Srba prvo u Hrvatskoj, a potom u Bosni i Hercegovini.
U dijelu optužnice za genocid u šest općina u BiH ističe se kako je Vijeće utvrdilo da je veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata bio ubijen ili im je nanesena teška fizička ili psihička povreda. Utvrđeno je tko su bili počinitelji. Njihova namjera bila je da se trajno uništi muslimansko i hrvatsko stanovništvo na tim prostorima. Vijeće je zaključilo da su počinitelji namjeravali uništiti bosanske muslimane u Srebrenici. Utvrđuje se da zločin genocida jest počinjen protiv bosanskih muslimana u i oko Srebrenice. Vijeće smatra da je u ratu u BiH Mladić izdao naredbe kojima se uspostavila i organizirala Vojske Republike Srpske. Usko je surađivao s VRS-om što je dokazano i različitim podnescima. Izdavao je naredbe. Vijeće je zaključilo i kako nema dokaza da je cilj udruženog zločinačkog pothvata bio genocid.
To je nepravomoćna presuda na koju 75-godišnji optuženik ima pravo žalbe. Presudu će izreći sudac Alphons Orie, koji je predsjedao tročlanim sudskim vijećem koje je 2011. nepravomoćnom presudom generala Antu Gotovinu osudilo na 24 godine zatvora. Šef tužiteljskog tima je Alan Tieger, također glavni tužitelj u postupku protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, piše Jutarnji list.
Politički lider
To je povijesna presuda jer je riječ o jednom od glavnih igrača u ratu na prostorima bivše Jugoslavije i zato što je general Mladić zajedno s političkim liderom Srba u BiH Radovanom Karadžićem nevjerojatno dugo uspješno izbjegavao uhićenje.
Štitile su ga srpske vlasti i vojno-obavještajno podzemlje, ali dugogodišnje uspješno skrivanje može zahvaliti i indolentnosti međunarodne zajednice jer snage NATO-a u BiH godinama nisu ništa ozbiljno činile da uhite njega i Karadžića. Mladić je bio u bijegu 16 godina, a suđenje je potom trajalo četiri i pol godine.
Bez optužnice za zločine u Hrvatskoj
Kad je Ratko Mladić uhićen, Hrvatska je htjela da mu se u Haagu sudi za zločine u Škabrnji i drugim mjestima u Hrvatskoj gdje je Mladić 1991. zapovijedao srpskim snagama koje su počinile zločine. Međutim, Haaško tužiteljstvo nije niti pokušalo proširiti optužnicu, pod stalnim pritiskom da smanji ionako preopsežnu postojeću optužnicu zbog koje je suđenje trajalo četiri i pol godine, iako je velik broj zločina iz optužnice već pravomoćno potvrđen u nizu presuda nižerangiranim Srbima iz BiH.
Ljeto 1991. Mladić je dočekao kao major JNA u Zadru. U lipnju je postavljen za zapovjednika 9. korpusa JNA u Kninu, u činu pukovnika. Smatra se da je vodio JNA u napadima na Šibenik i Zadar, da je odgovoran za razaranje Kijeva i Vrlike te ubojstvo više od 30 staraca u Saborskom u Lici. Hrvatska ga smatra odgovornim za smrt više od 70 civila u Škabrnji i Nadinu u zadarskom zaleđu.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
