Mehaničari, spasitelji, ronioci, planinari, kemičari, fizičari, informatičari. Sve to i još puno više jesu profesionalni vatrogasci. U svibnju, mjesecu zaštite od požara, Javna vatrogasna postrojba grada Šibenika održat će u petak i Dan otvorenih vrata ispred zgrade Županije i na rivi, gdje će zainteresiranim građanima predstaviti svoj posao, opremu, prezentirati zahtjevne intervencije spašavanja iz dubina i visina, izvlačenje olupine iz mora, i odgovoriti na sva njihova pitanja. Tim povodom razgovarali smo s Volimirom Miloševićem, zapovjednikom JVP grada Šibenika.
– Javna vatrogasna postrojba grada Šibenika djeluje na području grada i cijele županije. Na godišnjoj razini 55 zaposlenih vatrogasaca sa 17 vozila odradi više od 500 intervencija, što je gotovo 42 intervencije mjesečno. Osim gašenja vatre, direktno se susrećemo sa životnim tragedijama zajedno s drugim hitnim službama, i koliko god se vatrogasci činili kao ‘macho’ tipovi, taj posao je stresan, ističe Milošević.
Posao je to koji iziskuje fizičku i psihičku spremnost, konstantnu edukaciju i neprestano nadograđivanje znanja kako bi se vatrogasci mogli kvalitetno nositi sa izazovima pred njima.
– Nedostatak adekvatnih prostora u kojima bi se profesionalci mogli pripremati, poput poligona i vježbališta, jedan je od naših glavnih problema. Stoga improviziramo, tražimo lokacije za vježbanje što pak remeti redovni rad, jer nismo na dispoziciji za intervenciju koja se može dogoditi baš u tom trenutku, objašnjava.
Vatrogasna oprema izuzetno je skupa i mora biti adekvatno smještena. Kako je Vatrogasni dom izgrađen tridesetih godina, JVP Šibenik vapi za novim prostorijama. Zato bi Centar za hitna stanja, čiji je skori početak izgradnje najavio još uvijek aktualni gradonačelnik i ponovni kandidat za tu funkciju Željko Burić.
– Prema procjeni i Planu zaštite od požara za grad Šibenik predviđeno je da JVP Šibenik trebao imati 62 vatrogasna profesionalca, a trenutno ih je 55 , što znači da nas sedam nedostaje. Financiramo se iz decentraliziranih sredstava koje grad dobiva iz državnog proračuna, a razliku pokriva Grad Šibenik. Riječ je oko 10 do 10,5 milijuna kuna godišnje, i tu smo limitirani. Nove ljude stoga možemo zapošljavati jedino ako netko ode u mirovinu ili je primoran napustiti radno mjesto iz privatnih razloga, objašnjava Milošević, ističući kako kandidati za uvrštavanje u profesionalce prolaze zahtjevnu selekciju kako bi se odabrali najkvalitetniji.
Protupožarna sezona nije ni stala, a već počinje
Od 1. siječnja do danas postrojba je odradila ukupno 185 vatrogasnih intervencija, od čega je 95 požarnih. Drugim riječima, pola intervencija odnosi se na ostale u kojima je najviše tehničkih u kojima se vrlo često spašavaju ljudski životi u nezgodama i opasnim situacijama.
– Protupožarna sezona službeno počine 1. lipnja, a nama je ona prestala prije tjedan dana. Otprilike do sredine lipnja imat ćemo manji predah u intervencijama, a onda krećemo iznova. Radi se o tome da je od sredine studenog do nedavno naše područje bilježilo dugotrajnu sušu, što je uz vjetar ‘pospješilo’ broj intervencija na požarima otvorenog prostora. Naš posao nije utvrđivanje uzroka nastanka požara, ali ih ipak najčešće povezujemo s nesavjesnim paljenjem biljnog otpada. Zanimljiv je podatak da više intervencija imamo u tom periodu nego ljeti, no razlika je u intenzitetu i opasnosti koja vreba od ljetnih požara naspram onih zimskih koji su češće manji i lakše savladivi, objašnjava zapovjednik šibenskih vatrogasnih profesionalaca.
Educiranje građana i konstanta upozorenja ipak su, dodaje Milošević, pripomogla da se broj prijavljenih spaljivanja povećava tijekom godina.
Uvježbavanje desantnih skupina vatrogasaca i obnavljanje njihova znanja predstoji im do službenog početka protupožarne sezone. Prema našim predviđanjima financijska sredstva koja su u proračunu osigurana za JVP Šibenik neće biti dovoljna, prvenstveno zahvaljujući broju obavljenih intervencija koje su imali od početka ove godine.
– Nastane li deficit, nadamo se da će Grad u rebalnsu proračuna pronaći sredstva za pokriti te troškove. Uvijek se nadamo mirnoj sezoni, ali ljudi moraju znati da mi svoje resurse trošimo ponajviše zbog ljudske nepažnje. Ove godine ta su sredstva trošena znatno brže no inače, a ljude moramo zaštititi. Naša sigurnost na prvom je mjestu, jer dogodi li se što vatrogascu, on taj posao više ne može raditi, napominje.
Kad su u Vatrogasnom domu, oni uče i rade
Ospobljeno je nedavno 11 šibenskih vatrogasaca za spašavanje iz ruševina, manji tim tu je za rad s opasnim kemijskim tvarima, a koordinatori intervencija moraju polagati državne ispite kako bi ispravno rukovali s tehnikom i vatrogasnim formacijama.
– Svaki radni dan vatrogasci započinju teorijskim učenjem, a nakon doručka sve to obavljaju u praksi, provjeravaju iznova kompletnu opremu. Svaki vatrogasac mora znati svaki dijelić opreme kako bi u najtežim uvjetima točno znao gdje mu se što od alata i opreme nalazi, veli Milošević.
Izlasci na teren iziskuju potpunu profesionalnost, ali i vatrogasci su samo ljudi sa svojim privatnim problemima. Mnogi od njih opterećeni su raznim privatnim i financijskim problemima, pa poručuju kako bi im kolektivni ugovor koji bi potpisali s Gradom Šibenikom uvelike olakšao posao.
– Svjesni smo situacije u društvu, ali minimum financijskog osiguranja za vatrogasce i njihove obitelji mora biti zadovoljen. Ako vatrogasca opterećuju takvi problemi, on psihički neće biti spreman na razini obaviti svoj posao. Pripadamo skupini zanimanja s beneficiranim radnim stažom. Na razini jedne godine dobivamo tri mjeseca, što omogućava vatrogascu da ode u mirovinu ranije nego ostatak populacije. Međutim, kad čovjek prođe 50 godina, prirodno je da mu spremnost i sposobnost opada. Uz stres koji se akumulira u organizmu godinama rada, Hrvatska bi se trebala ugledati na europske zemlje koje vatrogascima starijim od 50 godina osiguravaju poslove prenošenja znanja i iskustva na mlade snage, ističe dozapovjednik JVP-a Šibenik Miroslav Bilušić.
Podijeljeni po radnom vremenu u turnusima, 55 šibenskih profesionalaca konstantno radi na unaprjeđenju znanja, uvježbavanju i održavanju vatrogasne opreme.
– Vatrogastvo se jako brzo razvija. Dolaze nova sredstva, oprema koja zahtijeva stalnu edukaciju zaposlenih kako bi svladali tehnički zahtjevne alate, strojeve i uređaje. S druge strane, unutar vatrogastva postoje specijalizirane skupine ljudi koji imaju dodatna znanja i vještine za obavljanje složenih zadaća, poput spašavanja iz dubina i visina koje ćemo prikazati na Danu otvorenih vrata u petak od 9 do 13 sati. Imamo i grupu od 12 ronioca koji su prošli potrebne tečajeve kako bi bili spremni raditi i taj posao nakon što vatrogastvo preuzme i pravno regulira ovaj vid spašavanja, zaključuje Volimir Milošević, ponosan što, unatoč ograničenim sredstvima, u JVP-u grada Šibenika konstantno rade na edukaciji i pripremi profesionalaca za jednostavnije, ali i iznimno teške intervencije za koje javnost u velikoj mjeri nikad ne sazna.
Sami sebe ne smatraju herojima ni spasiteljima, a spašavaju ono najvrijednije – ljudske živote i imovinu.
