MRTVI VEZOVI – u šibenskom akvatoriju podrtine brodova stoje zbog birokracije

Da je, kojom srećom, inspekcija prije nekoliko godina mogla zabraniti starim, dotrajalim brodovima ulazak u Jadransko more, u šibenskom akvatoriju ne bismo imali nekoliko potencijalno opasnih podrtina brodova. Nekad teretnjaci i ribarice, danas su samo tužni podsjetnici na propadanje i stagnaciju. Prvi je ostavio egipatski brodovlasnik Jusup Hijjawije. Prastari teretnjak ‘Serine’ kalvariju je doživio u riječkom akvatoriju na otočiću Unije 2008.godine. Podrtina je od tada vezana u šibenskoj luci. Katastrofa je to duga 82 metra, usidrena na vezu za drvo Šipad od 1. travnja 2008. godine. Teretnjak je napunio 40-ti rođendan i jedino ga vrijedi prodati u staro željezo. Unatoč najavama, iz šibenske luke neće biti otpremljen tako skoro. I to zbog pravne procedure._

Serine stoji zbog sudskih zabrana

–  Za brod je zadužena tvrtka Marketo iz Šibenika koja održava sigurnost broda u plovnom stanju. Ispumpava more po potrebi te nadzire branu oko broda radi sprječavanja onečišćenja mora. Obzirom na postojanje sudskih zabrana, brod za sada nije u mogućnosti napustiti teritorij Republike Hrvatske – odgovorila nam je Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Svi se sjećamo te priče. ‘Serine’ je plovio pod zastavom Sierra Leonea, iz Rijeke prema Alžiru, vozeći drvnu građu i 2.500 tona navodno bezopasne kalcinirane sode za izradu deterdženata. Riječka tvrtka Dezinsekcija spriječila je onečišćenje eko branama na mjestu havarije, ali nije uspjela naplatiti 150 tisuća eura vrijedan posao. To je uspjelo tek šibenskoj tvrtci Gracin Montaži kojoj je Egipćanin za sanaciju i izvlačenje tereta ostao dužan tek petinu iznosa,  oko 15.000 eura. Hrvatska se s vlasnikom koji ima prebivalište u Panami i čija je tvrtka Anomyo Maritime Losa registrirana u Aleksandriji, još uvijek spori oko oduzimanja broda.

U rogozničkom akvatoriju preostale podrtine

Sličnu sudbinu u šibenskom akvatoriju dijele još dvije podrtine. Drveni brod „Vlačica“ na području Rogoznice predstavljao je ruglo na moru. Potonuo prije nekoliko godina, dugo je bio na oku ekolozima. Ivica Perić iz ekološke Udruge Okea se prisjeća pokušaja izvlačenja olupine.
–    Izbio je skoro ekološki incident. Potpuno se raspao dok su ga izvlačili, štetu je nemoguće procijeniti – govori Perić.
Međutim, u nadležnom Ministarstvu tvrde, akcija je prošla u skladu s propisima. Nakon dugog inzistiranja Lučka kapetanija Šibenik dobila je suglasnost od vlasnika Svete i Nadiljka Vidovića za uklanjanje broda, jer su ga se oni odrekli.
– Početkom ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je na natječaju odabralo tvrtku koja je pristupila uklanjanju broda kada je bila „bonaca“ jer smo pretpostavljali da će se podrtina raspasti kad se pomakne. Tako je i bilo, brod je prilikom izvlačenja popucao, dijelovi su sakupljeni i izvađeni na kopno. Zaključno, vidimo ove akcije kao primjer čišćenja akvatorija i odbijamo tvrdnje da je došlo do onečišćenja mora jer, kao što je već navedeno, brod nije imao uljne ostatke štetne za morski okoliš – objašnjava Halužan.
U posljednjem slučaju, vlasniku ribarskog broda „Kostelj“ Dinku Ercegoviću inspektor Lučke kapetanije Šibenik izdao je rješenje o uklanjanju olupine. Riječ je o brodu dužine 15 metara koji je godinama napušten te je naposljetku potonuo 31. srpnja 2011. u uvali Stupin kod Rogoznice na dubini od 4 metra. Očevid je obavio kapetan Lučke ispostave Rogoznica Ante Mijalić, utvrdio je da nema onečišćenja mora obzirom da u spremnicima nema goriva.
– Nakon toga javila se Općina Rogoznica, čija je načelnica Sandra Jakelić na sastanku u šibenskoj kapetaniji 24. listopada ove godine rekla kako će općina riješiti taj problem – ističu u Ministarstvu.

Inspekcije strože kontroliraju

I dok traje pravna procedura, na međunarodnoj razini posljednjih godina doneseno je nekoliko dokumenata koji bi trebali spriječiti slične scenarije.
Jer, ‘Serine’ je samo jedan od desetak brodova-podrtina koliko su ih u zadnjih nekoliko godina napustili u hrvatskim lukama strani brodovlasnici, zajedno s posadama tih brodova, bez hrane i vode. Pomogli su im Sindikat pomoraca Hrvatske i međunarodni Sindikat transportnih radnika (ITF), ali i lokalne vlasti luka u kojima bi ti brodovi ostali.
Tako je od 01. siječnja 2011. godine na razini članica Pariškog memoranduma,  među kojima je i Hrvatska, na snagu stupio novi inspekcijski režim (NIR) koji  eliminira tzv. podstandardne brodove. To podrazumijeva strože kriterije prema brodovima i kompanijama koji ne budu ispunjavali zahtjeve međunarodnih pomorskih konvencija (IMO). Jedna od novih mjera je i trajan izgon podstandardnog broda iz hrvatskih luka. Posljednji podaci govore kako su proteklih godina, trojica ITF-ovih inspektora u sedam hrvatskih luka obavili 1100 nadzora brodova i ukupno naplatili 1,8 milijuna dolara dugova brodovlasnika prema pomorcima. Novom režimu prethodilo je usvajanje Međunarodne konvencija o uklanjanju podrtina u svibnju 2007. godine. Riječ je o propisivanju prvog sustava unificiranih međunarodnih pravila kojima je cilj uklanjanje opasnih podrtina izvan teritorijalnog mora. Takav dokument nedostajao je u pomorskom međunarodnom pravu. Određuje mjere koje se poduzimaju u pomorskoj nezgodi, kao što su prijavljivanje podrtine, upozoravanje pomorca i zainteresiranih država, kriterije za procjenu opasnosti podrtine i ostalo. Međutim, sve to ostaje mrtvo slovo na papiru, jer kao u slučaju ‘Serine’ procedura uklanjanja uvijek potone  – u diplomatskim vodama. (kk)

Brzinsko uklanjanje ekološke katastrofe kod Kornata
Najpoznatiji primjer uspješnog zbrinjavanja potonulih brodova s opasnim teretom u Jadranu zbio se u proljeće 1988. godine, kad je iz podmorja na južnom rubu kornatskoga arhipelaga izvučen talijanski brod “Brigitta Montanari” koji je potonuo u studenome 1984. godine. Stručnjaci “Brodospasa”, tadašnje Inine “Petrokemije” iz Omišlja na Krku i drugih tvrtki tada su riješili problem s 1300 tona kancerogenog vinil-klorid-monomera koji se nalazio u brodskim spremnicima.

Hrvatska sastavila listu 20 problematičnih brodova

Većina problematičnih brodova stara je između 35 i 40 godina te slabo održavana, a njima upravljaju uglavnom  problematični brodovlasnici. Sindikat pomoraca Hrvatske objavio je svoju crnu listu podstandardnih brodova, kojima bi trebalo zabraniti uplovljenje u naše luke. Trenutačno obuhvaća 20 brodova pod zastavom Cipra, Moldavije, Togoa, Slovačke, Sjeverne Koreje, Gruzije, Kambodže, Delizea…

Slučaj Falak G – Bježeći iz zemlje, stranci se namjerno nasukavaju

Na listi je i brod »Gloria II« pod zastavom Moldavije, koji je prije nekoliko dana doplovio u riječku luku. Na tom brodu zadnje tri godine pregledima lučkih vlasti utvrđeno je oko 200 tehničkih nedostataka. Zaustavljan je tada barem šest puta u europskim lukama. Međutim, lučke vlasti često izdaju dozvolu za isplovljenje takvim brodovima s utvrđenim manjim tehničkim nedostacima da im se ne bi dogodio slučaj »Falak G«. Podsjetimo, tada je šest članova posade, Pakistanaca, koji su poslani kućama iz Hrvatske zrakoplovom preko Češke, nakon slijetanja u Pragu zatražilo azil u toj zemlji.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.