Trilaterala u Šibeniku

Nad šibenskim zaljevom Pahor povezao prihvaćanje ‘arbitraže’ s ulaskom Hrvatske u Schengen

Redoviti godišnji trilateralni sastanak u Šibeniku su na tvrđavi Barone danas održali predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor i savezni predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen.

Nakon sastanka predsjednica Grabar-Kitrović je izvijestila da su razgovarali o Schengenu, klimatskim promjenama te problemu zagrijavanja mora koji je očit i u slučaju Jadranskog mora.

– Ovaj sastanak je dodatna potvrda dobrih odnosa između naših triju država i dokaz kako, bez obzira na određena bilateralna pitanja, odlično surađujemo. Razgovarali smo i o višegodišnjem financijskom okviru koji je iznimno bitan za Hrvatsku, posebno u pogledu zadržavanja financiranja kohezijske i poljoprivredne politike.

Govoreći o pristupanju Hrvatske Schengenu, Grabar-Kitarović je naglasila kako je hrvatska granica s BiH, Srbjiom i Crnom Gorom najduža vanjska istočna granica EU-a.

– Hrvatska policija osigurava je iznimno dobro, više sam puta posjetila naše policajce na terenu i susrela se sa svim problemima s kojima se susreću, od pokušaja ilegalnog prelaska, preko krijumčara ljudi koji loše postupaju prema migrantima pa dolazi do ozljeđivanja – izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka te dodala kako Hrvatska ispunjava sve tehničke kriterije.

Za ulazak u Schengen kaže kako vjeruje u potporu svih država članica kada se bude donosila odluka o pristupanju Hrvatske u schengenski prostor jer je to u interesu svima. Za Sloveniju i Hrvatsku rekla je da su prijateljske države i da mogu nadići otvorena pitanja te da nas puno više toga spaja nego razdvaja.

– Držim kada hrvatska vanjska granica postane schengenskom granicom da će to osnažiti i njezino čuvanje i da ćemo i na taj način kao što i sada činimo štititi ne samo hrvatski prostor nego i ostale članice EU-a od bilo kakvih ugroza – zaključila je Grabar-Kitarović.

Slovenski predsjednik Borut Pahor, dotaknuo se zadovoljstva Šibenčana zbog ulaska Impola i Iskre u posrnule šibenske tvrtke TLM i NCP. To govori da se odnosi Hrvatske i Slovenije, posebno na gospodarskom području, dobro razvijaju. Rekao je i da ne želi prejudicirati odluke slovenske vlade o proširenju Schengena.

– Mislim da bi bilo lakše kad bi Hrvatska poštovala odluku Arbitražnog suda o granici. Pozivam hrvatske prijatelje da razmisle o tome, to bi olakšalo potporu Hrvatskoj da uđe u Schengen. Ulazak u Schengen je stvar ispunjavanja kriterija. Po mojim ocjenama i iskustvima vjerojatno bi bilo puno lakše da Hrvatska ispuni odluku Arbitražnog suda – kazao je Pahor i prisjetio se kada je bio premijer da su on i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor našli rješenje za pregovore oko granice.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen podsjetio je da su u Austriji i Sloveniji doživjeli približavanje migranata uz granicu.

– I u Austriji i u Štajerskoj se više ne prepoznaje granica između Austrije i Slovenije. To poboljšava gospodarske i političke odnose i mislim da je za sve ovaj razvoj pozitivan. Mislim da su migracije uglavnom pod kontrolom kada usporedimo sa situacijom 2015. Komisija će morati i dalje pokušavati dogovoriti zajedničku vanjsku politiku. Nadam se da je porasla europska svijest za stvaranje zajedničke europske vanjske politike – rekao je Van der Bellen.

Na pitanje kada će Slovenija ukloniti tehničke prepreke sa granice prema Hrvatskoj te komu ne vjeruje slovenskoj ili hrvatskoj graničnoj policiji Borut Pahor izbjegao je odgovoriti na drugi dio pitanja.

– Moja je velika i iskrena želja da nastanu prilike kada bi slovenska vlada mogla maknuti tehničke prepreke s hrvatsko-slovenske granice. Zbog odsutnosti zajedničke europske politike zemlje članice imaju individualna rješenja, a ilegalne migracije i dalje su problem. Slovenija mora učinti sve da zaštiti svoju granicu – rekao je Pahor.

Grabar-Kitarović, Pahor i van der Bellen će susret završiti posjetom Etnolandu Dalmati u Pakovom Selu gdje će obići etnografsku zbirku i muzej.

Prvi susret predsjednika Hrvatske, Austrije i Slovenije održan je u ožujku 2014. u Beču, kada su Borut Pahor i Heinz Fischer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

Grabar-Kitarović, Pahor i Van der Bellen su se prvotno trebali sastati u svibnju, no taj je skup otkazan zbog pada austrijske koalicijske vlade, nakon korupcijskog skandala čelnika krajnje desne Slobodarske stranke Heinz-Christiana Strachea.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.