Nino Brajković ponovno izabran za županijskog povjerenika Hrvatske liječničke komore

Nino Brajković, šef Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Opće bolnice Šibenik i plastični kirurg, ponovno je izabran za županijskog povjerenika Hrvatske liječničke komore na izborima koji su se prvi put održali elektronskim putem.

– Hrvatska liječnička komora u novom sastavu je prije četiri godine odlučila promijeniti pravilnik o izborima i uvela da se glasovanje odrađuje elektronski, kao što je to slučaj u svim zapadnim demokracijama. Ukupno je aktivirano 12 tisuća iskaznica i izbori su uspješno provedeni prošli tjedan, mada je odaziv bio jako mali, 25 posto. Ipak, HKL je tako postala prva institucija u Hrvatskoj koja je provela elektronsko glasovanje – kazao nam je Brajković.

Slabom odazivu doprinijele su frakcijske borbe i politički pritisak, a u konačnici je predsjednik HKL-a postao Krešimir Luetić, šibenski zet i donedavni v.d. predsjednika. Među šest kandidata, Luetić je osvojio 55 posto glasova.

Krešimir Luetić/Privatni album

– Osim tog glasovanja, održalo se i glasovanje za županijskog povjerenika na kojem sam ja dobio 151 glas, što je u usporedbi s prijašnjim brojem glasova zavidan rezultat i jako sam sretan što kolege cijene moj rad – govori Brajković.

Šef šibenskog OHBP-a tako će, zajedno sa zamjenicom Brankom Birkić, i sljedećih pet godina sudjelovati u radu Skupštine Hrvatske liječničke komore.

– Ovo vodstvo Komore dalo je ruku pomirenja liječnicima primarne zdravstvene zaštite u zajedničkoj borbi za poboljšanje digniteta liječničke struke, a s novim planom radit ćemo na unaprjeđenju položaja liječnika i zdravstva – dodaje Brajković.

Nino Brajković/Šibenski portal

Prema Luetićevom planu, sljedećih pet godina HKL, između ostalog, planira snažno zagovarati donošenje Zakona o plaćama liječnika koji će, po uzoru na Zakon o plaćama sudaca, osnovnu plaću liječnika specijalista propisati na razini plaće županijskog suca. U planu im je i nastavak suradnje sa županijama i gradovima u razvoju Modela zadržavanja i privlačenja liječnika, promicanje stupnjevitog poreznog rasterećenja liječnika u sredinama gdje ih manjka, priznavanje troškova stručne edukacije kao porezne olakšice, ukidanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, inzistiranje na profesionalnom osiguranju liječnika kao obvezi poslodavca, zagovaranje Cjelovite reforme sustava specijalističkog usavršavanja, ali i zahtjevanje smanjenja broja pacijenata po liječničkom timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa sadašnjih dvije tisuće na 1.500 pacijenata. Tu je i vraćanje obveznog pripravničkog staža za liječnike ili uvođenje sekundarijata, e-dnevnik umjesto dosadašnjih specijalizantskih knjižica, te zagovaranje da liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu slobodno odabrati između zaposlenja u domovima zdravlja ili statusa privatnika.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.