Dva dana nakon požara u Šibeniku, najvećeg ove sezone s kojim su se vatrogasci borili 20 sati, a zbog kojeg je evakuirano 50 ljudi, otkrivaju se nevjerojatni detalji o tome kako je krenuo, javlja RTL.
Vatru je zapalila piromanka M.J., zaposlenica Hrvatskih autocesta, koja je nakon toga mrtva-hladna otišla na posao u naplatne kućice. A onda se, kako su nam javili gledatelji, kod vozača koji su prolazili, raspitivala o jačini požara.
Ista ta piromanka na istom je tom mjestu u šibenskom zaleđu prije dvije godine podmetnula sedam požara – nakon čega nije išla u zatvor, nego na psihijatrijsko liječenje.
Čudesno se izliječila nakon šest mjeseci
Iako psihijatri kažu da izlječenje piromana traje dugo i da je teško moguće – ona se čudesno izliječila nakon samo 6 mjeseci – kada je sudski vještak procijenio da nema opasnosti da M.J. ponovi kazneno djelo. Devet mjeseci nakon te procjene piromanka je podmetnula požar veličine 1.200 nogometnih igrališta.
Izazvala je požar i za pola sata, kao da se ništa nije dogodilo, stigla na posao – u naplatnu kućicu na autocesti A1 kod Skradina, odakle je i privedena.
53-godišnjakinji će se suditi jer je, kako kaže Ivica Kostanić, načelnik PU šibensko-kninske, svjesno i namjerno podmetnula požar na otvorenom prostoru s prethodno kupljenim kockama za potpalu vatre.
Na naplatnim kućicama, javljaju anonimno gledatelji, kod vozača se raspitivala o veličini požara te je željela vidjeti snimke s autoceste koja je zbog požara bila i zatvorena. Sve bi to mogao biti opis tipičnog piromana, doznaje RTL iz Klinike za psihijatriju u Vrapču.
‘Piromani se obično interesiraju za to što su napravili i oni moraju biti u blizini (požara) jer ne bi bilo uzbuđenja da oni to naprave i nestanu, dakle oni moraju vidjeti tu svoju posljedicu jer je upravo u tom adrenalinu, u tom uzbuđenju veliki dio piromanije’, govori Goran Arbanas, forenzični psihijatar.
Prije dvije godine M.J. već se sudilo zbog podmetanja požara, i to ne jednog nego čak sedam. Svi u okolici Šibenika. Zaključeno je da je u tom trenutku bila neubrojiva i nakon pet mjeseci je vraćena na posao.
‘Možemo potvrditi da je 2017. godine protiv radnice vođen kazneni postupak u okviru kojeg je po mišljenju sudskog vještaka bilo nužno provođenje psihijatrijskog liječenja ambulantnog tipa nakon kojega je utvrđena radna sposobnost te je istaknuo kako nema opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.’
Kako je moguće da je nakon liječenja sa slobode M.J. najnormalnije vraćena na radno mjesto u državnoj tvrtki?
‘To sad jasno treba vidjeti sa strane suda i dobiti izvješće od njih je li se sve provodilo onako kako se treba provoditi ili smo opet malo zažmirili i izrekli smo formalno treba liječenje, pa rad za opće dobro, i onda se to pretvori u ništa i onda takvi ljudi ili iz svoje bezobzironosti ili psihopatologije nastavljaju sa svojim ponašanjem’, ističe Ante Bagarić, forenzični psihijatar.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
