Novi Zakon o šumama motivira na palež? Na zgarištima bi za sedam godina mogli nicati apartmani

Hoće li ovogodišnja zgarišta diljem Šibensko-kninske županije za sedam godina postati gradilišta apartmana ovisit će o konačnoj verziji Zakona o šumama čije izmjene upravo dorađuju u Ministarstvu poljoprivrede. Po jednoj od odredbi u nacrtu zakona zemljište na kojem su bile šume moglo bi u prenamjenu pet godina nakon požara, dok je u aktualnom zakon propisano da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja.

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta pa se otvara mogućnost da zgarišta šuma polako postanu građevinska područja.

mihaljevici pozar

To bi značilo da bi kroz pet godina na području Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo poprilično hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani. Jasno, samo pod uvjetom da lokalne i županijska uprava odrade izmjene prostornih planova kojima bi to omogućile.

– Na takvu odredbu iz Šibensko-kninske županije reagirali smo na javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o šumama. Naš je prijedlog bio kako bi, radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara rok za prenamjenu trebao iznositi najmanje deset godina. Ta primjedba je samo djelomično usvojena, rekla nam je Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

‘Kako je u stručnom radnom povjerenstvu bilo glasova za pet godina i za deset godina, a općenito smatramo da je 10 godina previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je pet godina minimalno, odredili smo se za sedam godina’, navodi se u odgovoru na primjedbu naše županije.

zupanija trg

 

I Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i iz dalmatinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Među primjedbama značajne su i one koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode i prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti.

Sama ideja zakonodavca otvara sumnju kako se izmjene Zakona o šumama u tom dijelu rade s ciljem pogodovanja nekome tko želi takvu prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, a nepristajanje na barem destogodišnju odgodu takve mogućnost još osnažuje dojam kako se ne želi destimulirati one koji bi podmetanjem požara htjeli u kratkom roku postojeću šumu na nekoj atraktivnoj lokaciji pretvoriti u gradilište.

Lokalne uprave i njihove prostorne planove nacrtom zakona zaobilazi se odredbom da se u hrvatskim šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi neke druge planove. To bi značilo da, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf teren, neće biti važno što su neka općina ili grad baš tamo planirali napraviti drugi, za njihove građane, važniji objekt.

Požar na Svilaji
Požar na Svilaji

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.