Četiri milijuna eura za otoke i ruralna područja

Picula: ‘Europska komisija odlučila je usmjeriti pažnju na ruralna područja i otoke’

arhiva

‘Sjajna je vijest da je Komisija kroz European Green Deal – trenutno najvažniji dokument EU- odlučila posebnu pažnju usmjeriti na ruralna područja i otoke, imajući na umu njihovu izloženost klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama, ali i iznimnom potencijalu za prelazak na obnovljive izvore koji imaju, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula iz Bruxellesa nakon što je Europska komisija predstavila Europski zeleni plan.

Zastupnik Tonino Picula je prije sedam mjeseci podnio dva amandmana na proračun Europske unije, svaki u vrijednosti od dva milijuna EUR – jedan za nastavak njegove inicijative za prelazak otoka čiste izvore energije koji je pokrenuo prije četiri godine i drugi kojim bi se isti model primijenio i na ruralna područja.

Nakon evaluacije Komisije, dugih pregovora unutar Europskog parlamenta i s Vijećem, amandmani su usvojeni i kroz proračune Europske unije za 2020. i 2021.Predviđena sredstva za dodjelu ruralnim područjima iznose, jednako kao i za otoke,dva milijuna eura u sljedeće dvije godine – ukupno četiri milijuna eura.

– Uspješan model koji smo pokrenuli na otocima želimo primijeniti i na druga područja, u ovom slučaju ruralna. Baš kao i otoci, to su sredine s ogromnim potencijalom za prelazak na obnovljive izvore energije. Mnogo je zajedničih poteškoća s kojima se otoci i ruralna područja suočavaju kao što su depopulacija, manja dostupnost javnih i zdravstvenih usluga, nedostatkom radnih mjestai drugim problemima, koje njihovo unutarnje tržište čini manje efikasnim – rekao je Picula.

Cilj novog prijedloga je osigurati da strategije i zakonodavni prijedlozi EU u dovoljnoj mjeri uzmu u obzir izazove dekarbonizacije europskih sela i ruralnih područja. Na taj način, sela i ruralna područja EU-a mogu značajno pridonijeti postizanju cilja nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, odnosno energetski neutralne EU. Komisija predviđa i potporu za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom. To će biti dogovoreno kroz poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a, čija bi vrijednost trebala iznositi pet milijardi eura u prvoj fazi isplata i još 10 milijardi u kasnijim isplatama.

Podsjećamo, nakon suosnivanja Međuskupine za otoke u parlamentu 2015. godine, Picula je inicirao i osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018., prvog radnog tijela tijela u povijesti EU namijenjenog isključivo otocima. Najprije je amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna eura za podršku energetskoj tranziciji otoka, a nedavno je prihvaćen i njegov Akcijski plan s dodatna dva milijuna eura za stručnu i tehničku podršku otocima u tranziciji, koji je ušao u novi proračun Europske unije za 2020.

Čak deset hrvatskih otoka: Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula upravo provode projekte pripreme za tranziciju na čistu energiju.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.