Na posljednjoj sjednici Skupštine Šibensko-kninske županije usvojen je Prostorni plan Žutsko-sitske otočne skupine, dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza. To je prvi Prostorni plan u Hrvatskoj koji regulira isključivo prostor značajnog krajobraza na otočnom području. Plan je izradio Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije u suradnji s tvrtkom Urbing.
Specifičnost cijelog otočja je tradicionalno bavljenje poljoprivredom, a dijelom i ribarstvom, na ‘prekomorskim’ posjedima na kojima su ljudi, uglavnom Murterini, povremeno obitavali u zonama tradicijskog stanovanja u većem broju relativno dobro zaštićenih porata. Bilo je i ljudi koji su na ovom prostoru boravili ponekad i cijelu godinu.
U izradi plana problem je bio zakonski okvir, koji nije prepoznavao specifičnosti i tradiciju načina korištenja tog prostora. U nizu razgovora, sastanaka i rasprava pokušalo se pronaći najbolji način kako odgovoriti na nove izazove i načine korištenja ovoga vrijednog prostora, a da se zadrži njegova izvornost i ljepota kao trajna vrijednost.
Promjenom tradicijskih obrazaca korištenja prostora Žutsko-sitske otočne skupine – pojavom turističkog korištenja priobalnog područja, napuštanjem stočarenja koje je u najvećoj mjeri oblikovalo kopneni krajolik otočja, te gubitkom organske veze između građevina uz obalu i pripadajućeg poljoprivrednog posjeda – javila se opasnost nestanka obilježja koji ovaj prostor čine iznimnim i u međunarodnim mjerilima.
Okosnica planske ideje je kornatski poljoprivredni posjed, odnosno uvjet da je za svu novu gradnju i opsežniju rekonstrukciju nužno posjedovati registrirano poljoprivredno gospodarstvo, te dokazano vlasništvo gospodarski značajne površine poljoprivrednog zemljišta na otočju. Takva ideja potječe od murterskog kruga stručnjaka još iz doba izrade Prostornog plana NP Kornati prije dvadesetak godina, a ovim se Planom nastoji reafirmirati.
Planom su određene zone tradicijskih naseobina ili građevina, te zone za razvoj poljoprivrede unutar kojih postoji mogućnost zadržavanja gotovo sve zatečene izgradnje, te ograničena gradnja novih zgrada, po gabaritima skromnih, ali većih nego što je to dozvoljeno u susjednom NP Kornati. U ostalom prostoru otočja omogućeno je zadržavanje ozakonjenih zgrada. Sva nova izgradnja treba se graditi, a starija postupno prenamijeniti u gospodarske svrhe, pri čemu se kao dobra praksa smatra postojeće kombinirano korištenje u turizmu i poljoprivredi. Postojećim ugostiteljskim objektima omogućeno je zadržavanje kategoriziranog kapaciteta, dok se ostalim posjedima dozvoljava formiranje malih ugostiteljskih sadržaja kapaciteta do 20 gostiju.
Specifičnost ovoga prostora i ovoga Plana jest da ne postoje uobičajena građevinska područja, nego zone tradicijskih naseobina, te da se u ovim prostorima može graditi odnosno interpolirati nove građevine isključivo u funkciji poljoprivrednog korištenja ostalog dijela posjeda, minimalne veličine tri hektara za maslinik, te naravno puno više za pašnjak, odnosno za kombinaciju određenih poljoprivrednih kultura.
U zonama za razvoj poljodjelstva, na vizurno manje izloženim dijelovima otoka Žuta udaljenim više od 100 metara od obale određena su područja/zone moguće izgradnje. Unutar ovih zona moguće je zadržavanje dijela zatečene izgradnje, te je ograničen opseg gradnje novih zgrada.
U poroceduri donošenja plana, uz zakonom propisane procedure, održan je čitav niz susreta, sastanaka sa svim dionicima, cijeli prostor je snimljen dronom, korišten je i digitalni model terena, tako da je na kraju bilo vrlo malo primjedbi i negativnih reakcija na dokument koji je u četvrtak usvojen.
