Anastazija Verović, studentica pete godine računarstva na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) zajedno s kolegicama osmislila je uređaj za pomoć slijepima i dobila drugu nagradu Splitsko-dalmatinske županije vrijednu četiri tisuće kuna. Ta vijest objavljena je na Šibenskom portalu prije tjedan dana, a sada smo uspjeli uhvatiti Anastaziju u njenom rodnom Šibeniku, kako bi nam detaljnije objasnila o kakvom uređaju je riječ.
Ta naoko jednostavna 22-godišnjakinja otkrila je svoju ljubav prema tehnologiji i kompjuterima sasvim slučajno. Pred kraj školovanja u Gimnaziji Antuna Vrančića zapitala se što bi mogla studirati, i u zadnji tren odlučila upisati FESB.
– Bilo je baš u zadnji tren. Kompjuteri i matematika su mi nekako uvijek ‘iši’, i tako je odluka pala na splitski FESB. Kad sam završila prve dvije godine, koje su ujedno i najteže, rekla sam sama sebi ‘ako dosad nisam odustala, onda neću ni dalje’ – priča nam Anastazija.
Nedavno je u sklopu kolegija ‘Ugradbeni sustavi’ dobila zadatak zajedno s kolegicama osmisliti nekakav uređaj i izraditi cjelokupan projekt sve do marketinške strategije, prodaje i plasmana proizvoda na tržište.
– Par dana ranije vidjele smo slijepog čovjeka sa bijelim štapom i sjetile se zašto ne probati napraviti nešto u tom smjeru, nešto što bi dodatno olakšalo život slijepim osobama – govori šibenska studentica.
Ubrzo su se s idejom uhvatile u koštac, a šest mjeseci kasnije dobile su konačan proizvod.
– Kako sam ja za završni rad radila uređaj koji mjeri udaljenosti, a druge kolegice izrađivale robote i senzore, novi projekt nije nam bio stran. Izradile smo cjelokupnu marketinšku strategiju, osmislile način na koji bi uređaj za pomoć slijepima funkcionirao, koja bi mu bila cijena i tako dalje, i u konačnici totalno neočekivano dobile drugu nagradu Splitsko-dalmatinske županije – otkriva Anastazija.
Projekt su nazvale ‘e-Vision’, a zanimalo nas je i na kojem principu uređaj funkcionira.
– Na arduino pločicu, odnosno mali strujni krug nadodajemo dijelove. Primjerice, ako dodate dugme, isprogramirate da se upali svjetlo. Idejno smo na njega stavile ultrazvučni senzor koji javlja koliko je neka prepreka udaljena od tebe i ovisno o tome osoba koja ga nosi dobiva povratnu informaciju o udaljenosti nekog objekta ili predmeta. Na pločicu se može ugraditi i motor, zvučni signal, vibracija, zvuk, što god je potrebno. Uređaj bi slijepe osobe mogle nositi na ruci i on bi im uvelike olakšavao kretanje u prostoru – objašnjava 22-godišnja Šibenčanka.
Iako je projekt razrađen tek u teoriji, Ena Sarajlić, Anastazija Verović, Lucija Visković i Ana Žunabović planiraju ga razvijati i dalje.
– Bilo je govora o tome da nam ICT Splitsko-dalmatinske županije sufinancira projekt, tako da bismo ga svakako voljele razviti do prototipa. Jako je lagan, prenosiv i na kraju se može napraviti dobar posao s njim, no prije toga trebamo istražiti tržište, testirati ga na korisnicima… Ima tu još posla – skromno, ali optimistično zaključuje Anastazija.
ICT je, inače, aktivnost kroz koju SD županija nastoji potaknuti informatičko opismenjavanje potencijalnog kadra kroz edukaciju, povećati broj informatičkih stručnjaka i raznih IT tvrtki, poboljšati IT infrastrukturu, potaknuti razvoj IT turizma, ali i sufinancirati i poticati ICT projekte mladih tvrtki i poduzetnika.
