Prva je nedjelja adventa. Znate li da slavljenje došašća seže još u peto stoljeće?

Došašće ili advent vrijeme je pripreme za blagdan Božića koje počinje četiri nedjelje prije, a završava 24. prosinca na Badnjak. U rimokatoličkoj Crkvi tijekom došašća prevladava ljubičasta boja u liturgiji i čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije.

Za vrijeme adventa vjernici na stol stavljaju adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću. U prvom dijelu došašća vjernici se pripremaju za Isusov dolazak, dok se u drugom dijelu pripremaju za njegov rođendan, odnosno Božić.

Vjernici tijekom došašća odlaze na rane mise – zornice, koje imaju pokornički značaj, jer trebaju ustati vrlo rano da stignu u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.

Inače, slavljenje došašća počelo je još u petom stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa započeo pripravu za Božić, počevši od blagdana sv. Martina 11. studenog. Nazvao je došašće pokorničkim vremenom, naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. To vrijeme posta od 40 dana, slično korizmi, izvorno se nazivalo ‘Četrdesetodnevni post sv. Martina’.

U šestom stoljeću, papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas te je ukinuo dotadašnje suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća, makar se i danas, razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi.

Vrijeme došašća Rimske liturgije, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vrijeme radosti i iščekivanja. Liturgija došašća ostala je nepromijenjena sve do Drugog vatikanskog sabora koji je uveo manje izmjene kako bi jasno odredio duh korizmenog vremena i vremena došašća.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.