Zbog funkcionalnog povezivanje bolnica, projekta Ministarstva zdravstva kojim će biti obuhvaćene i šibenska i kninska bolnica, pacijenti iz Šibenika neće ostati ni bez jedne usluge koju su do sada imali u šibenskoj bolnici, a stacionarni pacijenti iz Šibensko-kninske županije, kojima je potrebna fizikalna terapija, više neće na liste čekanja za udaljene centre, već će terapiju moći obaviti u kninskoj bolnici. Potvrdila nam je to Sanja Jakelić, ravnateljica Opće bolnice Šibensko-kninske županije.
– Šibenska i kninska bolnica imaju dugu povijest spajanja i razdvajanja, međutim u zadnjih nekoliko godina je došlo do jednog, da tako kažem, najboljeg rješenja za obje bolnice, a ovim ugovorom to je i formalizirano. Šibenska se bolnica tim ugovorom definira kao opća, akutna bolnica naše županije, dok se Opća bolnica ‘Hrvatski ponos’ u Kninu definira kao bolnica za kronične pacijente. Dakle, Knin, koji sada ima kirurgiju, ginekologiju, pedijatriju i internu, neće izgubiti ta četiri akutna odjela, nego će se oni dalje razvijati kroz dnevne bolnice, kaže ravnateljica Jakelić.
Razvoj kninske bolnice će se temeljiti na zdravstvenoj skrbi kroničnih pacijenata kojima je potrebno ili produženo liječenje, koje i sada postoji u Kninu, kao i na palijativnoj skrbi te će se razviti kronični respiracijski centar za pacijente ovisne o respiratoru.
– Po najavama ministra Knin će dobiti sedam respiratora i u jednom od njihovih odjela uredit će se Kronični respiracijski centar. Ono što je povoljno za Šibensko-kninsku županiju je planirano otvaranje stacionarne fizikalne medicine u Kninu. U našoj županiji takav odjel ne postoji i naši pacijenti na takvu skrb moraju ići ili u Biograd, na Korčulu, Stubičke toplice ili Krapinske toplice. Knin je do Domovinskog rata imao krasan odjel fizikalne medicine zajedno sa hidroterapijom i u obnovu tog odjela ponovno će se ulagati kako bi Knin postao stacionarni rehabilitacijski centar za potrebe cijele regije, pojašnjava Sanja Jakelić.
Za ravnateljicu šibenske bolnice ovakvo povezivanje bolnica je dobro za pacijente i prati potrebe današnjice gdje je sve više stare populacije te oboljelih od terminalnih bolesti, koji u akutnim bolnicama nemaju odgovarajuću skrb.
– Iako je jedan od faktora pri odlučivanju o povezivanju bolnica bila i međusobna udaljenost, pacijenti iz Šibenika za sve akutne potrebe koje šibenska bolnica ima, a to su gotovo sve, neće morati putovati u Knin. Za potrebe produženog liječenja, palijativne skrbi i stacionarne fizikalne terapije, usluge koje šibenska bolnica ni danas nema, Knin će razvijati odgovarajuće odjele i kadrove, kaže Jakelić.
Kako su na vijest u medijima da će se u Kninskoj bolnici obnavljati fizikalna i hidroterapija, građani pomislili da se, povezivanjem bolnica, taj odjel u Šibeniku gasi, ravnateljica Jakelić naglašava da Odjel fizikalne medicine ostaje u šibenskoj bolnici kao dnevna bolnica i tu nikakve promjene za pacijente neće biti.
U funkcionalnom povezivanju bolnica kninska i šibenska bolnica ostaju dvije samostalne ustanove sa zasebnim upravama i administracijama. Smisao je da u onim djelatnostima u kojima Knin ima manje liječnika ili uopće nema svoje specijaliste u ambulantnim djelatnostima koje ima ugovorene, šibenska bolnica u tom dijelu kadrovski pokrije njihove potrebe.
– To je i do sada tako funkcioniralo samo se nije zvalo ‘funkcionalno povezivanje’. Knin ima ugovorenu ambulantu urologije, ali nemaju svog urologa pa zbog toga naš urolog odlazi jednom tjedno u Knin. Slično je bilo i s dermatologijom. Takva praksa dolazaka šibenskih liječnika u Knin će se nastaviti tako da ni kninska bolnica neće gubiti postojeće djelatnosti. Također i liječnici iz Knina, koji imaju manji broj pacijenata, mogu dolaziti na ispomoć u šibensku bolnicu, kaže ravnateljica Jakelić.
Projekt povezivanja neće značiti novo financijsko opterećenje za bolnice, ali će sigurno pacijentima donijeti uštede. Primjerice, pacijenti iz Knina za neke preglede više neće morati putovati do Šibenika jer će liječnik doći u Knin. Također, ni projekti šibenske bolnice neće biti usporeni jer su sva aktualna i planirana ulaganja upravo usmjerena na razvoj akutne i dnevnih bolnica pojedinih specijalnosti.
