Ukupni pad toka od 224 metra

Sedam slapova rijeke Krke stvaraju zadivljujuću riznicu prirodnog blaga

Sedreni slapovi rijeke Krke čine je prirodnim i krškim fenomenom s odgovarajućim bogatstvima i vrijednostima od svjetskog znanstvenog interesa.

Podsjetimo, sedra je jedan od temeljnih fenomena naših krških rijeka i voda te stvara barijere preko kojih se ruše slapovi, a one usporavaju rijeke i posve ih mijenjaju. Sedrene barijere su okosnica hidrogeološke i pejzažne slike i temelj biološke raznolikosti NP Krka, a samo očuvanjem i stalnim rastom sedre moguće je očuvati postojanost sedam sedrenih slapova rijeke Krke.

Slapovi su vrlo nježnje građe i dinamički svrhovit sklop osjetljiv na prirodne promjene i ljudsko djelovanje. Na Krki, s ukupnim padom toka od 224 metara, redaju se od izvora Bilušića buk, Brljan, Manojlovački slap, Rošnjak, Miljacka, Roški slap i Skradinski buk.

Slap Bilušića buk, s padom od 22,4 metra, prvi je od izvora, stisnut u kanjonu na nadmorskoj visini od 214 metra te se sastoji od dvije glavne stepenice i nekoliko međustepenica na dužini od 300 metara. Izvan vodotoka slapa vidljiva je atraktivna fosilizirana sedra koja tvori barijeru gdje se skriva nekoliko speleoloških objekata od kojih je najznačajnija Sedrena špilja iza mlina.

Slap Brljan drugi je niz tok rijeke s padom od 15,5 metara, a preko njega se dužinom od 300 i širinom od 180 metara prelijevaju vode slikovitog Ćorića (Brljanskog) jezera. Okružen je submediteranskim raslinjem i kamenjarskim pašnjacima, a na njegovoj sedernoj barijeri zbog potreba hidroelektrane Miljacka, dominiraju specifični hidrološki uvjeti naizmjeničnog vlaženja i presušivanja.

Treći slap, Manojlovački, je najviši te, prema mišljenju mnogih, i najlijepši slap rijeke Krke Okružen je submediteranskim raslinjem, ukupne je visine 59,6 metara te se sastoji od niza sedrenih barijera, a najviša se ruši s visine od 32, 2 metra na mjestu gdje  Krka ima oštar zaokret od sjeverozapada prema jugoistoku.

Najmanji Krkin slap, s padom od samo 8,4 metra, četvrti od izvora i kilometar nizvodno od najvećeg Manojlovačkog, je slap Rošnjak, Sondovjel ili Šundovil. U narodu je prozvan ‘Oltarom’ jer se satoji od samo jedne sedrene stepenice, a smješten je između litica kanjona visokih gotovo 200 metara.

Slap Miljacka se sastoji od tri velike i brojnih malih sedrenih stepenica, ukupne visine 23,8 metara, a u njegovu okruženju nalazi se pet speleoloških objekata, izvor-špilja. Najveća među njima je Miljacka 2, ujedno i najveći speleološki objekt na području NP Krka.

Roški slap je šesti, pretposljednji slap na rijeci Krki. Nalazi se u proširenju kanjona Krke, koje u donjem toku čini ujezereni dio rijeke, a u gornjem slapišta s brojnim rukavcima i vegetacijom obraslim kaskadama koje su zbog mreškanja srebrnkaste boje u narodu prozvane Ogrlice. Sedrena barijera duga je 650 m, široka oko 450 m, ukupne visine 22,5 metra. Glavni slap nalazi se na kraju barijere, gdje se Krka s petnaest metara visine, u širokoj lepezi, duboko ruši u Visovačko jezero.

Slap Skradinski buk najduža je sedrena barijera na rijeci Krki i u Europi, a sastoji se od sedamnaest barijera raspoređenih na 800 m dužine.  Sedrotvorci u gornjem dijelu slapa, s mrežastom strukturom vodotoka, jezeraca i otočića obraslih bujnom vegetacijom, i sada grade pragove i zastore, a na donjem dijelu visoke barijere s prepoznatljivim bradama, polušpiljama i špiljama. Preko njega se prelijevaju združene vode rijeka Krke i Čikole.

Slapovi rijeke Krke zadivljujuća su riznica prirodnih bogatstava s carstvom životinjskog i biljnog svijeta te izuzetno očuvanim okolišem.

 

 

 

 

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.