Šibenski portal na gradilištu najvećeg vjetroparka u regiji: Giganti će na 200 metara visine proizvoditi struju za 100 tisuća kućanstava

Bez pompoznih medijskih najava, tišinu ledine Bukovice pored Ervenika proteklih mjeseci prekidaju bageri, kamioni, divovske dizalice, šleperi i mješalice. Stigli su tamo još 2017. godine da među šikarom i makijom naprave radne puteve. Ukupno njih 40 kilometara, a sve kako bi do kraja 2019. godine tamo ‘niknulo’ polje vjetrenjača. Najveće u ovom dijelu Europe. Šibenski portal bio je na najvećem gradilištu u regiji, a ovo je priča o Vjetroelektrani Krš-Pađene.

– Kad smo došli na teren, dočekale su nas zmije, čagljevi i lisice – dobacuje nam kroz priču Jakov Jukić, čovjek koji nas je proveo kroz gradilište, inače član uprave tvrtke C.E.M.P. koja je dio Lager grupacije i nositelj projekta.

_MG_5413

Riječ je o tvrtki iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini.

– Razvoj projekta krenuo je još 2003. godine te kada su prethodni vlasnici krenuli s ispitivanjem vjetropotencijala na novoj lokaciji i pripremnim radnjama za ishođenje dozvola. Tvrtka Lager kupuje projekt 2012. godine koji je tada u fazi lokacijske dozvole. Od 2012. do danas intenzivnim radom se uspjelo ishoditi nekoliko desetina raznih dozvola i potvrda kako bi se moglo krenuti s izgradnjom. Sam proces ishođenja dozvola zahtjeva preko 60 raznih dozvola do trenutka puštanja u rad – objašnjava Jukić kompliciranu proceduru koja je trajala punih 16 godina.

Bazu ‘vjetrenjače’ drži 570 kubika betona i 90 tona čelika

Prve žlice bagera kamenitu visoravan površine 24 kilometra kvadratna zarovale su u ljeto 2017. godine. Zašto baš Općina Ervenik, zanimalo nas je…

– Ispitivanje vjetropotencijala pokazalo je da je lokacija kvalitetna za izgradnju vjetroparka. Bila je optimalna u svakom pogledu zbog malih visinskih razlika na lokaciji izdašne vjetrovitosti – govori dok nas vodi do mjesta gdje će za koji dan niknuti druga vjetrenjača.

Ispred nas – kružna čelična konstrukcija, radnici i mješalice koje se izmjenjuju jedna za drugom kako bi betonom ispunile čeličnu konstrukciju, odnosno bazu za vjetroagregat.

_MG_5434

– U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona i 90 tona armaturnog i nosivog čelika. Pedeset do šezdeset miksera treba da se napuni temelj betonom. Proces od iskopa do montaže stupova i krila traje mjesec dana. Jedan je već postavljen – kaže Jukić i pokazuje rukom ‘prvo dijete’ vjetroparka.

Projekt vrijedan 1,8 milijardi kuna

Kažemo dijete, ali gigant udaljen oko dva kilometra od nas, uzdiže se vrtoglavih 200 metara u zrak.

_MG_5491

– Centar krila je na 134 metra, a vrh krila, kada je na maksimalnoj poziciji, doseže ravnih 200 metara – dodaje Jukić.

Drugim riječima, svako krilo vjetroagregata dugačko je nevjerojatnih 65 metara.

_MG_5478_MG_5484

U projekt vrijedan basnoslovnih 230 milijuna eura, što je oko 1,8 milijardi kuna, dosad je uloženo preko 100 milijuna eura.

– Projekt se radi u tri faze. Prva faza je izgradnja sedam vjetroagregata snage oko 20 megavata koje će biti puštene u rad do 1. travnja, odnosno čim bude gotova izgradnja dvije trafostanice. U međuvremenu već počinje i druga faza u kojoj ćemo postaviti 14 vjetroagregata, dok će u trećoj fazi biti ukupno njih 27 postavljeno. A sve mora biti gotovo do kraja ove godine – precizan je Jukić.

_MG_5623 _MG_5585

Kada svi vjetroagregati počnu raditi, vjetropark će imati snagu od impresivna 142 megavata.

– Proizvedena struja slat će se u hrvatsku elektroenergetsku mrežu i bit će korištena na tržištu sukladno zahtjevima Europske unije o slobodnoj trgovini. Ali u realnosti, bit će potrošena tu u Hrvatskoj gdje je i proizvedena. Hrvatska trenutačno uvozi od 50 do 60 posto potrošnje električne energije, a ovim projektom se pomaže da se udio uvezene energije smanji te da se poveća autonomija i stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava – navodi član uprave tvrtke C.E.M.P.

Vodi nas Jukić dalje po gradilištu dok se po prašnjavom terenu mimoilazimo s gorostasnim dizalicama i kamionima.

_MG_5607

– Na gradilištu je trenutačno oko 150 do 200 ljudi. Većinom su to radnici tvrtki kooperanata. Stupove i krila vjetroagregata dopremamo iz Njemačke i Turske dok su ostali materijali iz Hrvatske – dodaje dok obilazimo trafostanicu.

Struje iz vjetra za 100 tisuća kućanstava

Posla ima napretek, ali dobre atmosfere među radnicima ne nedostaje. Oni govori nam Jukić, rade i nedjeljama, jer se iskorištava povoljno vrijeme, a odmor slijedi čim nastupe loši vremenski uvjeti.

_MG_5561

Pored trafostanice smješteni su i kontejneri u kojima se postavljaju upravljački sklopovi za vjetropark. Upravo u njima sjedit će budući zaposlenici koji će stalno pratiti rad vjetroelektrane.

– Ovo je dugoročna investicija sa procjenom povrata uloženog novca za 11 do 12 godina kada se vrate krediti, ali ako gledamo povrat od trenutka početnog ulaganja, taj povrat je značajno duži. Prvenstveno zbog izuzetno dugog vremena razvoja ovakvih projekata– kaže nam Jukić dok odlazimo prema prvom postavljenom vjetroagregatu.

Impozantan prizor nam se stvorio pred očima. U ‘glavi’ diva, na 135 metara nadmorske visine, radnici dovršavaju posljednje zadatke.

_MG_5669

– Svaki vjetroagregat sastavljen je od šest stupova. Unutar njih su stepenice i platforma koja radnike vodi do vrha. Ovisno o jačini vjetra i njegovoj konstantnosti, jedan vjetroagregat može proizvesti 3,9 megavata električne energije. Njima pogoduje vjetar, ali kada zapuše preko 36 metara u sekundi, one se zaustavljaju – objašnjava Jakov Jukić.

Za 10 mjeseci na kamenitoj visoravni vrtjet će se 48 vjetroagregata i prozvoditi 540 gigavat-sati struje. Prosječna je to godišnja potrošnja 100 tisuća kućanstava…

(FOTO: Goran Pauk)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.