Više

    Šibenski pršutari muku muče s južinom: ‘Stanje nije alarmantno, ali bi nam dobro došla jedna bura’

     

    Pršuti zasad nisu ugroženi, ali ne bi bilo zgorega kada bi zapuhala jedna prava i malo dugotrajnija bura. Komentar je to Ante Reljanovića, tehnologa u pršutani Baba Delicije, na neobično visoke temperature i južinu koja ‘prijeti’ sušenju svih suhomesnatih proizvoda.

    – Svakako, da je više bure, bilo bi bolje, ali ovako treba malo više truda, rada i pažnje oko pršuta i neće biti problema. Podsjetit ću da je bilo godina sličnih ovoj, ali su pršuti bili dobri. Česta izmjena bure i juga je dobra za sušenje – kaže nam Reljanović, koji je nedavno predstavio najveći pršut, inače kapitalca od 22,5 kilograma s kojim je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda.

    Prerano je, veli, govoriti o lošoj godini za sušenje mesa jer nas čeka dobar dio zime, ali i tri marčane bure. Ipak, najbolje bi bilo imati vanjsku dimnicu koja bi dovodila već rashlađen dim u pušnicu, no to su velika ulaganja za ljude koji suše proizvode od nekoliko prasaca.

    – Ljudi se boje jer imaju jedno prase, dva ili tri i, zaista, velika je opasnost da se pršut pokvari ako se ne dimi. Ali u objektima koji su pod nadzorom muha ne može ući. Opasnost su, dakle, mikroorganizmi koji nagrizaju meso i onda muha dolazi po mirisu. Ako se meso krene kvariti, muha će to osjetiti i doći staviti svoje ličinke koji će razgraditi organizme. To vam je priroda – govori nam Reljanović te dodaje da sigurno već nešto nije u redu sa sušenim proizvodom ako ga muha napadne.

    Pršuti su danas u različitim fazama. Neki su u soli, neki u dimu, neki u pritiskanju. Ovisno o tome koji je kad stigao na sušenje.

    – Sada se ciklusi vrte. Inače, pravi domaći seljački pršut spreman je za jelo nakon dvije godine sušenja. Kad je velik pršut, onda mora zazoriti da bi bio spreman za uporabu. Industrijski se mogu jesti već nakon godinu dana – objašnjava iskusni pršutar.

    Meso se uglavnom već suši u pušnicama, osim onih dijelova iz kasnijeg klanja koji su još u soli, ali oni će brzo na sušenje. Pa u proces soljenje – dimljenje – pritiskanje. Pretpostavlja se da je broj zaklanih svinja u Dalmaciji manji nego inače i kreće se između osam i deset tisuća, a prema računici trenutačno se suši barem dvije tisuće tona svinjskih dijelova. Od pršuta do panceta i pečenica.

    Samo da vrijeme posluži i zapuše prava bura…

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Parakarataši Tomislav Grubelić i Dora Pilepić zlatni u...

    Nakon fantastičnog nastupa na Prvenstvu Hrvatske na kojem su osvojili tri zlata, srebro i broncu, članovi Parakarate kluba Šibenik nastavili su s uspjesima. U...

    Licenca će (valjda) stići, sada treba ‘riješiti’ Dugopolje....

    Šokovi oko Šibenikovog nedobivanja licence u prvom stupnju stavljeni su po stranu do daljnjega. Željeni papir, kazao je za Šibenski portal sportski direktor Hrvoje...

    U Puljanima 2. i 3. svibnja konferencija o...

    Ključne teme koje odlučuju o budućnosti naše civilizacije i našeg planeta kao što su klimatske promjene i regenerativni razvoj nisu baš bile zastupljene u...

    U napuštenom objektu Grada Knina počinje uređenje dječjeg...

    Grad Knin i šibenska tvrtka Agrad projekt potpisat će u ponedjeljak ugovor o uređenju novog dječjeg vrtića. Vrijednost radova je oko 729 tisuća eura...

    NAJNOVIJE

    Parakarataši Tomislav Grubelić i Dora Pilepić zlatni u prvom kolu Dalmatinske lige

    Nakon fantastičnog nastupa na Prvenstvu Hrvatske na kojem su osvojili tri zlata, srebro i broncu, članovi Parakarate kluba Šibenik nastavili su s uspjesima. U...

    Licenca će (valjda) stići, sada treba ‘riješiti’ Dugopolje. Narančasti bi mogli imati značajnu podršku s tribina

    Šokovi oko Šibenikovog nedobivanja licence u prvom stupnju stavljeni su po stranu do daljnjega. Željeni papir, kazao je za Šibenski portal sportski direktor Hrvoje...

    U Puljanima 2. i 3. svibnja konferencija o regenerativnoj poljoprivredi

    Ključne teme koje odlučuju o budućnosti naše civilizacije i našeg planeta kao što su klimatske promjene i regenerativni razvoj nisu baš bile zastupljene u...

    U napuštenom objektu Grada Knina počinje uređenje dječjeg vrtića za 56 mališana

    Grad Knin i šibenska tvrtka Agrad projekt potpisat će u ponedjeljak ugovor o uređenju novog dječjeg vrtića. Vrijednost radova je oko 729 tisuća eura...