Šibensko područje nije na ‘ruti’ virusa zapadnog Nila. Ipak, legla prijenosnika bliža su nam no što mislimo

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Straha od zaraze virusom zapadnog Nila u Šibensko-kninskoj županiji – nema, unatoč činjenici kako je od početka epidemije sredinom srpnja u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 39 slučajeva zaraze. Od šibenskog epidemiologa Željka Huljeva doznajemo kako tek 20 posto zaraženih osoba ima simptome bolesti, a najugroženije su starije osobe i oni s kroničnim oboljenjima.

– Virus potječe iz Afrike, a prenose ga ptice selice i on u principu trajno cirkulira u Africi, dok je u Europi ‘aktivan’ ljeti. Znači ne zahvaća cijelu Europu, već područje ‘mediteranskog bazena’ od Italije preko Panonije, podunavskog područja, Grčke, Rumunjske i dijelova Turske. Bolest se rijetko pojavljuje na novim područjima, stoga mjesta panici kod nas nema, jer nismo na ruti ptica selica – objašnjava epidemiolog Huljev.

Jednostavnije rečeno, virus u Europu donose ptice selice. Njih, pak, grizu komarci i na taj način prenose virus na druge ptice i ljude koji na taj način bivaju zaraženi virusom.

– Vjerojatnost za širenje bolesti je niska, ali postoji jer se nalazimo u blizini zaraženog područja i dijelimo slične ekološke i klimatske uvjete – govori Huljev, dodajući kako kod nas dosad nije zabilježen niti jedan autohtoni slučaj zaraze.

PXL_100427_709
Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Zaraza virusom zapadnog Nila, u većini slučajeva, prolazi sama od sebe za nekoliko dana.

– To je bolest koja prolazi bez liječenja. Postoje neke mjere poput davanja tekućine, smanjivanja bolova, ali ne postoji cjepivo niti lijek. Jedini način da se smanji rizik obolijevanja jest da se smanji populacija komaraca – napominje šibenski epidemiolog.

Legla komaraca bliža su vam no što mislite

Prijenosnike virusa, dodaje, treba stoga držati pod nadzorom i educirati, kako profesionalce, tako i stanovništvo o toj bolesti i načinu njezina širenja.

– Prevencija bi bila sve mjere koje se odnose na smanjenje broja komaraca, što podrazumijeva uništavanje legla i odraslih jedinki. Mi radimo konstantnu edukaciju stanovništva i surađujemo s jedinicama lokalne samouprave koji su nadležni za provođenje mjera suzbijanja komaraca na našem području – riječi su Huljeva.

Ipak, suzbijanje komaraca od strane ovlaštenih institucija odnose se isključivo na tretiranje javnih površina. Stoga je od iznimne važnosti educirati stanovništvo kako se izvori zaraze nalaze upravo na privatnim površinama.

– Većina komaraca gnijezdi se u blizini okućnica, odnosno u blizini vode koja stoji više od 10 dana. U vrelim ljetnim mjesecima ta će voda zasigurno postati leglo komaraca. Svakako, osim uklanjanja takve vode iz dvorišta i okućnica, ljudi bi trebali izbjegavati boravak na otvorenom po noći kada su komarci najjaktivniji, nositi dugu odjeću, koristiti zaštitne mrežice na prozorima i vratima te nanositi zaštitna sredstva na kožu – poručio je epidemiolog Željko Huljev s Odjela za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.

Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.