Muzej pobjede odnosno Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu svečano je otvoren danas na Gorici, a prethodilo mu je okupljanje oko tisuću antifašista iz cijele Hrvatske i regije na Medulićevom trgu.
Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije, pred otvaranje Muzeja pobjede, pročitao je prvi članak Rimskih ugovora, potpisan 18. svibnja 1941. godine i podsjetio okupljene na događaje koji su prethodili oslobođenju Dalmacije od nacifašizma.
– Svaka sličnost s nečim danas nije namjerna, ali je surovo istinita, poručio je Restović i ‘zaradio’ gromoglasan pljesak okupljenih.
U tom vremenu ustao je narod Dalmacije, pod vodstvom i organizacijom Komunističke partije. Čega se više prisjećati? Nacifašističkih zločina, Talijana, ustaša, četnika, Nijemaca, suradnika okupatora koji su zajednički mučili, zatvarali, streljali, vješali, ili možda nadčovječanskih napora dalmatinskih partizana po Neretvi, Sutjesci i drugim bojištima od ’41. do ’44. godine, pita se Restović.
– I onda Vrhovni štab s vrhovnim komandantom maršalom Titom odlučuje ‘Dalmaciju treba osloboditi. Cijelovitu vratiti matici zemlji, i preko 30 tisuća partizana uključenih u 8. korpus zajedno s partizanskim odredima Dalmacije voditi bitku za veliku pobjedu i potpuno oslobođenje – kazao je.
Nikada do tada Dalmacija nije bila slavenska, nije bila hrvatska, dodao je Restović i najavio otvaranje Muzeja.
– U toj veličanstvenoj pobjedi koja nadilazi sve povijesne istine, usudili smo se napraviti spomen sobu, Muzej pobjede, Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Željeli smo postav koji može informirati mlađe generacije, goste, strance, namjerne i nenamjerne prolaznike, koji može ispričati djelić herojstva naroda Dalmacije. Sa smiješno malim novcima ukupan prostor doveli smo do kraja – poručio je okupljenima.
Jedan od boraca oslobođenja Dalmacije, Vinko Guberina, presjekao je tortu i na taj način simbolično otvorio Muzej pobjede.
– Ponosan sam i sretan što sam ovo doživio u svojoj 89. godini. Išao sam u partizane od svojih 16 i pol godina. Bio sam na području Šibenika, ali je moja četa zajedno sa šibensko-trogirskim odredom imala par operacija, a naša je glavna bila sačuvati ovo područje, jer je ono bilo važno za daljnji razvoj naše partizanske elite – kazao je Guberina.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić istaknuo je kako je Muzej pobjede projekt napravljen u suradnji Udruge antifašista i Grada.
– Od samog početka nije bilo nikakvih problema, dogovor je išao jednostavno i rezultat toga je novi sadržaj u gradskoj jezgri. Priča se priča o onome što je nesporno, borbe protiv antifašizma u periodu od ’39. kada je počeo Drugi svjetski rat do ’45. godine. Nema tu ništa sporno. Moja inicijativa jest povezati borbu za samostalnost države i pravo da sami upravljamo svojom sudbinom zajedno s Domovinskim ratom. To je jedan kontinuitet i slijedeća faza trebala bi biti ovakav jedan izložbeni prostor o Domovinskom ratu, jer su zajedno ginuli ljudi uvjetno rečeno ‘suprostavljenih ideologija’, i konačno da se oformi stalni postav Domovinskog rata u Muzeju grada Šibenika – želja je Burića.
Rijeke ljudi pohrlile su potom vidjeti postav Muzeja oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu.
– Nisam očekivao da će biti ovako lijepo, toliko da bi se ljudi prisjetili što se zbivalo na ovim prostorima u tom vremenu. Danas nismo ovdje da komemoriramo, nego da evociramo uspomene na pripojenje otoka i Dalmacije matici zemlji, zajedno s Rijekom i Istrom – oduševljen je Zdravko Pantelić, član predsjedništva Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
Sadašnji postav posvećen nositeljima partizanske spomenica sa šibenskog područja, u Muzeju će posjetitelji gledati naredna tri mjeseca, a potom slijedi izložba ‘Oni nikad neće biti sveti’, o svećenstvu koje je pripomoglo Narodnooslobodilačkoj borbi.
Inače, prije centralnog događanja, antifašisti su jutros položili vijence u Spomen parku na Šubićevcu uz pjesmu ‘Bella ciao’, a među okupljenima je bio i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak, kao i kandidat za novog šefa SDP-a Ranko Ostojić.
