Više

    Priča o postanku

    U kasnom ledenom dobu u vapnenačku zaravan se urezao kanjon Krke

     

    Iz Javne ustanove ‘Nacionalni park Krka’ nastavljaju serijal tekstova kojima podučavaju javnost o fenomenima i samom postanku prostora koji je proglašen nacionalnim parkom.

    Geološko formiranje područja rijeke Krke započelo je sedimentacijom vapnenca, a nastavilo se stvaranjem zaravni.

    Zaravan rijeke Krke nastala je krajem pliocena i početkom pleistocena, dok se njezin kanjon usijecao u reljef u kasnom ledenom dobu. Ono što čovjek, dijeleći u eone i epohe, broji u milijunima godina za Zemlju je tek trenutak. U geomorfološkom smislu, u porječju rijeke Krke izdvajaju se tri dijela: planinsko područje na sjeveroistoku, u kojemu su duboko usječene doline pritoka rijeke Krke, polja u središnjem dijelu, s izraženom hidrografskom mrežom s brojnim izvorima, i Sjevernodalmatinska zaravan.

    Kao i cijeli reljef rijeke Krke, i njezina zaravan poseban je oblik u kršu. Na njoj i pod njom nalazi se tvrdi vapnenac. Jednako je uravnjena, bez obzira na promjene u sastavu stijena, uzdižući se postupno prema planinskom dijelu. Ako pokušamo zamisliti područje rijeke Krke na prijelazu iz pliocena u pleistocen, kada se formirala zaravan, i kasnije u kasnom pleistocenu, kada se formirao njezin kanjon, trebamo imati na umu velike promjene u klimi i odnosu kopna i mora. Iz tadašnjih geoklimatskih prilika pojedini znanstvenici iščitavaju budućnost Zemlje i njezinih stanovnika.

    Iz toga razdoblja potječu kosti južnoga slona iskopane 70-ih godina prošloga stoljeća u glinokopu Strmica, u malom mjestu sjeverno od Knina kroz koje protječe Krkin pritok Butišnica. Južni slon nije imao krzno a živio je u donjem-srednjem pleistocenu, prije 700 000 – 2 600 000 godina, kada je klima bila puno toplija nego danas. Nađene su i kosti gornjepliocenskog-donjepleistocenskog praslona i donjepleistocenskog toplodobnog nosoroga. Pronađeni su očnjak koji je pripadao Pantheri toscani, zvijeri sličnoj današnjem leopardu, i očnjak donjepleistocenskog medvjeda (Ursus etruscus). Nalaze je opisao prof. Mirko Malez, hrvatski geolog, speleolog i paleontolog, poznat kao pionir hrvatske speleoarheologije, a nama ih je protumačio Dražen Japundžić, voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Dio prikupljene građe čuva se u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

    Postoji nekoliko teorija o postanku zaravni. Fluvijalna teorija pretpostavlja postojanje velike, široke i spore rijeke u geološkoj prošlosti, kada je klima bila vlažnija a voda obilnija, koja je erodirala vapnenačke stijene inicijalnog reljefa. Nagnutost terena od zaleđa prema moru ide u prilog toj teoriji. Prema drugoj teoriji, koja se naziva abrazijskom, zaravan je nastala djelovanjem mora, koje se postepeno povlačilo. Postoji i fluvijalno-abrazijska teorija, koja povezuje prethodne dvije tumačeći postanak zaravni istodobnim djelovanjem mora i kopnenih tekućica. Korozivna teorija objašnjava zaravnjenje kraja oko Krke kompleksnom interakcijom erozije, ispiranja i korozije vapnenaca u toplim i vlažnim paleoklimatskim uvjetima koji su vladali prije tri milijuna godina. Znanstvenici i istraživači navode još i tektonsku teoriju, prema kojoj je zaravan nastala mjestimično različitim uzdizanjem i izvijanjem Zemljine kore a duž lomnih polja oblikovala su se polja i riječna dolina (kanjon).

    Kao posljedica intenzivne kasnopleistocenske glacijacije, tektonski i litološki predisponiranim smjerovima u tu se zaravan usjekao kanjon rijeke Krke.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada...

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre...

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za...

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela...

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada će biti prvi koncert u Hrvatskoj

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre u Oklaju

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za sve je ‘kriva’ Nevidljiva scena

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela za kukce, sajam razmjene bilja i predstavljanje prve ‘Biljkoteke’

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...