U šibenski kraj više se ljudi doseljava nego odseljava?! Optimistično, ali ima jedna caka…

Unsplash/Ashim d'Silva

Tek 216 stanovnika Šibensko-kninske županije otišlo je u inozemstvo, prema službenim policijskim podacima, a doselilo se njih 1111 iz drugih dijelova zemlje. Prema tim podacima, naša županija bila bi svijetli primjer u Hrvatskoj jer se pojavljuju alarmantni podaci o iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu pa tako stručnjaci upozoravaju da Hrvatska broji manje od četiri milijuna stanovnika.

No, kako kaže uzrečica, statitistika je kao bikini – otkriva puno, ali skriva najbitnije. A i mi smo od policije tražili službene podatke o prijavi i odjavi prebivališta.

– Ovo su službeni podaci, međutim nije vjerojatno da imamo veće useljavanje nego iseljavanje. Problem je što ljudi ne odjavljuju svoje prebivalište i onda mi drugim policijskim metodama doznajemo da su zapravo odselili – objasnili su nam u neformalnom razgovoru u šibenskoj policiji.

Odjaviš prebivalište, izgubiš osobnu

Da je takav slučaj, odnosno da ljudi koji se odseljavaju mahom u zemlje Zapada, poput Njemačke i Irske, ne odjavljuju svoje prebivalište, potvrdilo nam je i nekoliko šibenskih emigranata.

– Nisam odjavila prebivalište iz Šibenika jer onda nemam pravo na osobnu, nego samo na putovnicu. U Dublinu sam prijavila privremeno boravište, tu sam tri godine, a nakon pet godina imam pravo na državljanstvo – kaže nam mlada Šibenčanka, udana za Splićanina koja se snašla u Irskoj i ne namjerava se vratiti u Hrvatsku. Ona radi u Irskoj banci, a muž u IT tvrtci i imaju prilično dobra primanja.

Njezine riječi nam je potvrdio i drugi ‘šibenski Irac’. Naši emigranti, kaže on, ne žele odjavljivati svoje prebivalište jer uvijek u njima postoji nada da će se vratiti kući. Naš sugovornik se nakon tri godine vratio, iako je pun riječi hvale za svoju nekadašnju ‘domovinu u Atlantiku’. Pitamo ga zašto je uopće odlazio…

– Najviše sam želi vidjeti kako normalan svijet živit. Puna mi je kapa bila ove malograđanštine i ovog poslugarskog mentaliteta – veli nam on te dodaje da ljude, posebice u Dalmaciji, ne ubija toliko neimaština, koliko besperspektivnost i gubitak nade.

Bez nade nema života

S njegovim riječima se slaže i mlada Šibenčanka koja je otišla jer nije vidjela budućnost u Hrvatskoj.

– Nakon tri godine nije mi nimalo žao. Kad nekad preko Facebooka vidim što se događa u Hrvatskoj, dođe mi plakati. Ne čitam više hrvatske portale, ali kad odem, vidim da se nije puno toga promijenilo. Ali nemojte misliti da je i ovdje sve bajno i krasno, no postoji nada, što je meni osobno najvažnije – govori Šibenčanka.

Ono što dodatno, osim emigracije, pogađa Hrvatsku je i ‘bijela kuga’, odnosno prirodno izumiranje Hrvata. Vrlo jednostavno, više Hrvata umire nego se rađa, a to je trend koji traje već dvadesetak godina. Situacija u Šibensko-kninskoj županiji nije ništa bolje nego u ostatku Hrvatske. Prošle godine, prema podacima Ministarstva uprave, umrlo je 1.154 ljudi, a rodilo se 731 dijete.

Demografija je pitanje svih pitanja 

Dakle, uz iseljavanje čije službene podatke nemamo, a svjedoci smo svakodnevnog odlaska, ionako lošu demografsku sliku dodatno pogoršava negativni prirodni prirast. Kako je jučer u Šibeniku na predstavljanju programa ‘Zaposli se u Hrvatskoj’ rekao zamjenik šefa Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević u svom pomalo upozoravajućem govoru, Hrvatska je zemlja starih ljudi, a mirovinski sustav nam je pred kolapsom jer se bližimo ‘magičnom’ omjeru da na jednog umirovljenika dolazi jedan radnik.

Upravo zato je demografija pitanje svih pitanja. Ona je pitanje svih političkih struktura i sinekura koje konačno shvaćaju da su država ljudi, a ne struktura i birokracija. Samo je šteta što se demografija koristi u politikanštini i međusobnim sukobima glavnih političkih faktora u državi.

U međuvremenu, ljudi svakog dana odlaze…

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.