Da je početkom stoljeća bilo više mudrosti i političke hrabrosti, šibenski TLM ne bi prolazio privatizacijsku agoniju. Od prodaje za jednu kunu hrvatskom konzorciju 2007. godine, preko prelaska u ruke austrijskih trgovaca aluminijem Marka i Lorana Pejčinoskih i njihovog Eurisa te ruskog tajkuna iz Izralela Igora Chamisa, što su još dodatno nezakonito koristili pojedinci. Zbog čega neke od njih istražuje DORH!
Svu tu kalvariju koja je razjedala i uništavala proizvodnju aluminija u Šibeniku, a s njom gutala i radna mjesta, moglo se izbjeći ozbiljnim pristupom prvom pismu namjere slovenskog Impola, koje je do tadašnje Vlade stiglo još 2002. godine, što je novinarima u Slovenskoj Bistrici potvrdio i Tomaž Smolar, direktor divizije valjaonica Impol Grupe.
– Za šibenski TLM u Impolu smo bili zainteresirani i ranije. Bio je interes 2002. godine, bili su razgovori i sve, ali hrvatsku stranu to nije zanimalo pa smo tada otišli prvo u Srbiju i kupili pogon u Sevojnu – potvrdio je Smolar naše tvrdnje pred svim hrvatskim novinarima koje su pozvali u Slovensku Bistricu, sjedište Impola.
Ovako je spas za TLM stigao tek prije dvije godine kada je Impol, cijelu tvornicu prvo uzeo u zakup, a potom, u stečajnom postupku TLM Aluminiuma, i otkupio sve pogone šibenskog poduzeća.
U TLM-u je Impol pokrenuo proizvodnju folija, limova te hladno i toplo valjanih traka. Prvi svitak toplo valjane trake nakon revitalizacije proizvodnje iz šibenske valjaonice izišao je 31. ožujka 2016. godine, a već u svibnju katastrofalni požar uništio je ključni toplovaljački stroj. U tom trenutku ponovno se u šibensku javnost uvukao crv sumnje kako će zbog toga Slovenci dignuti ruke od TLM-a.
– Impolov tim, u suradnji s vanjskim stručnjacima, odmah je započeo sanaciju stroja i uspješno je završio u kolovozu iste godine. Zastoj proizvodnje je trajao tri mjeseca, ali su svi zaposlenici zadržani na poslu i redovno primali plaću. U rujnu 2016. godine se ponovo počelo s proizvodnjom. Trošak popravka toplog valjka bio je 5,1 milijuna eura, što ne uključuje trošak gubitka proizvodnje – kazao je Andrej Kolmanič, glavni izvršni direktor Impol Grupe.
Impol Grupa na javnoj je dražbi 31. listopada prošle godine kupila pokretnine i nekretnine TLM Aluminiuma za 73,3 milijuna kuna, a godinu završava s više od 71 tisuću tona proizvoda iz Šibenika. U protekle dvije godine Impol TLM povećao je broj zaposlenih s 208 u ožujku 2016. godine na 389 u ožujku ove godine.
– Ovu godinu u Šibeniku planiramo zaključiti s proizvodnjom većom od 94 tisuće tona, a do 2025. godine u šibenskoj tvornici zacrtali smo proizvodnju 211 tisuća tona proizvoda. Impol je u TLM do sada uložio 100 milijuna eura. U Šibeniku smo obnovili toplu valjaonicu, planiramo kupnju peći za homogenizaciju, tračne pile, inertne peći i razrezne linije za automobilsku industriju. Trenutačno Impol Grupa u automobilskoj industriji surađuje, između mnogih, i s Mercedesom, Audijem, Ferrarijem, Lamborghinijem i Ducattijem. Strategija Impola je u Šibeniku započeti razvoj proizvodnje za automobilska tržišta u području valjanih proizvoda, a veliki prostor za plasman svojih proizvoda vide i u zrakoplovnoj industriji koja traži sve više dobavljača za rastuću proizvodnju, a potrebni certifikat očekujemo do kraja godine – najavio je Kolmanič.
U Imoplu su na pitanje novinara još jednom naglasili da zakonski nemaju nikakvih obaveza prema bivšim radnicima prešaonice te kako postojeća prešaonica u TLM-u ne može zadovoljiti zahtjeve tržišta niti kvalitetu koju Impol ima u svojim pogonima u Slovenskoj Bistrici gdje je u pogonu osam suvremenih preša koje zadovoljavaju sve njihove potrebe za presaoničkim kapacitetima.
– Jedan od naših planova u Šibeniku je ulaganje u potpuno novi pogon ljevaonice u kojem ćemo trebati radnike pa nam se za te poslove mogu javiti radnici iz nekadašnje presaonice. I postojeća ljevaonica već je u pogonu i u njoj se reciklira sav otpadni materijal koji se uz potrebne dorade vraća u proizvodnju, kazao je Kolmanič.
Gotovo od samih početaka Impol TLM vapi za pomlađivanjem kadrova tako da nude stipendije, a dobru potporu u Šibeniku imaju od lokalne zajednice i srednjih tehničkih škola.
– Vaš župan obećao nam je pomoć oko suradnje sa školama s kojima smo započeli razgovore i svi su spremni na suradnju. Za sljedeću školsku i akademsku godinu ponudit ćemo osam učeničkih te tri fakultetske stipendije. Pri tom morate znati da je prosječna plaća u šibenskoj tvornici 1.184,73 eura što je više od hrvatskog prosjeka, a svi naši radnici i prošle su godine primili i 13. plaću – istaknuo je Kolmanič.
Impol TLM je potpuno nova tvrtka, osnovana kao dio Impol Grupe, koja glavninu tržišta ima diljem Europe, ali i na svim ostalim kontinentima. S tradicijom od skoro dva stoljeća u metaloprerađivačkoj industriji Impol je u proteklih 30 godina upeterostručio prodaju. Vodeći je proizvođač aluminijskih palica koje se dalje koriste u proizvodnji dinamički opterećenih dijelova u automobilskoj industriji, a među najvećim je europskim proizvođačima folije. U šibenskim pogonima proizvodi se sva potrebna količina zlatne folije za umatanje svjetski poznate poslastice Ferrero Rocher, a konačni izgled stadionu Lužniki na kojem će biti otvoreno Svjetsko nogometno prvenstvo u Moskvi dat će fasada izrađena od bojanih limova Impol Grupe.
Iznimno važnim u Impolu drže svoju prilagodljivost svakoj potrebi kupaca i mogućnost proizvodne i spremnost da i najmanju narudžbu tretiraju jednako važnom kao i velike. U Sloveniji zapošljavaju 1250 radnika, što je šestina stanovništva Slovenske Bistrice, u Srbiji imaju 650 zaposlenih, a u Šibeniku, gdje planiraju dalnji rast trenutno imaju 400 radnika.
Strateški plan im je do 2025. godine udvostručiti ukupnu prodaju, godišnje proizvoditi 405 tisuća tona proizvoda, 400 milijuna eura uložiti u istraživanje te ostvariti ukupan promet od milijardu eura. Za ostvarenje tog cilja predviđaju ulaganja u dugotrajnu imovinu u iznosu od 80 milijuna eura, a financiranje proizvodnje Impola-TLM zahtijevat će i dodatnih 180 milijuna eura.
