Javna ustanova Nacionalni park Krka predstavila je ostvarene rezultate u službi zaštite prirodne baštine – aktivaciju starih tokova Krke na Skradinskom buku i prirast sedre. Riječ je o interdisciplinarnom znanstvenom projektu ‘Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja’.
– Na Skradinskom buku izabrana je testna ploha, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena, dominantne invazivne vrste na plohi. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima će se nastaviti paralelno pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja i rezultirat će relevantnim stručnim radovima – piše u priopćenju JU NP Krka koje potpisuje ravnatelj Krešimir Šakić.
Sedrene barijere rijeke Krke temeljni su fenomen NP Krka. Međutim, zaraštanje barijera makrovegetacijom veliki je problem, s obzirom da vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste.
– Zato je JU NP Krka pokrenula projekt upravljanja makrovegetacijom. Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na desnoj obali Skradinskog buka, površine osam tisuća kvadratnih metara, na kojemu su stalni tok vode, povremeni tok i područje potpuno zaraslo makrovegetacijom koje je prekinulo tok vode, što omogućava praćenje promjena i usporedbu dinamike sedrenja na različitim mikrolokalitetima na istoj testnoj plohi. U prvoj fazi istraživanja obavljeno je detaljno snimanje plohe iz zraka, nakon čega je izvršena inventarizacija i utvrđeno tzv. nulto stanje. Detaljno kartiranje vrsta drveća i grmlja obuhvatilo je ukupno 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta, na osnovi čega su napravljene GIS baza podataka i karta snimljenog područja – objašnjavaju.
Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena, invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od važnih podaktivnosti projekta. Paralelno će se pratiti pokušaj njegova trajnog uklanjanja i praćenje dinamike sedrenja na istoj plohi. Prije samog uklanjanja pajasena izvršena je i kategorizacija podloge, određivanjem elementnog sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe.
Selektivno uklanjanje vegetacije (pajasena) na testnoj plohi već je rezultiralo mikromorfološkim i hidrološkim promjenama. Kombinacija intenzivnijih oborina i pojačanog protoka vode dovela je do ispiranja dijela materijala, prvenstveno lišća, i aktiviranja starih tokova na kojim su vidljivi ostaci ‘stare sedre’. Stariji tokovi vide se na austrijskim kartama iz 19. stoljeća i detaljno su uspoređeni sa snimkom terena prije sječe.
Nakon uklanjanja pajasena provjerena je karta klasifikacijske podloge, nakon čega je određeno 13 reprezentativnih lokacija na kojima će biti postavljene karbonatne pločice za kontrolu prirasta sedre. Uzorci će se uzimati sezonski uz istovremeno praćenje dinamike sedrenja na samom Skradinskom buku kako bi se uočile razlike i potvrdila ovisnost sedrenja o količini vode.
U projekt je uključen i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, koji će pratiti dinamiku formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre na novoformiranim tokovima. Izabrano je sedam postaja – jedna s povremenim tokom, pet s nanovo formiranim tokovima a jedna sa stalnim tokom, uz istovremeno praćenje fizikalno-kemijskih parametara vode.
– Već na osnovi prve faze praćenja biljne i životinjske komponente i osedravanja može se zaključiti da je odmah nakon uklanjanja pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na novoformiranim tokovima, odnosno tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Dobiveni rezultati bit će pohranjeni u bazu podataka, čija će analiza dati informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom. Projekt se nastavlja i u 2018., u kojoj se očekuje znatno više relevantnih podataka, a rezultirat će i brojnim znanstvenim radovima i doktoratima – zaključili su iz NP Krka.
