Nimalo obećavajuće

Većina Hrvata teško se distancira od posla na odmoru i nezadovoljna je brojem dana godišnjeg



Foto: Ilustracija/Arhiva

Kada ljeto upali alarme u našem tijelu, počinjemo razmišljati o načinu snižavanja iste, pa je logična ideja planiranje godišnjeg odmora. Bilo da birate more, planinu, ili neku daleku egzotičnu destinaciju, limiti su jasni – nekome 20, a nekome i više od 30 dana godišnjeg odmora.

U kratkoj anketi za posao.hr građani su otkrili kako će provesti svoj godišnji odmor.

U istraživanju je sudjelovalo 70 posto žena i 30 posto muškaraca. A prema rezultatima dolazimo do saznanja da će čak 38 posto ispitanika iskoristiti više od 10 dana, njih 28 posto koristit će točno 10 dana, 25 posto od 5 do 10 dana, a 9 posto ispitanika neće iskoristiti nijedan dan.

Najčešći odlasci na godišnji su u srpnju i kolovozu u jednakom postotku od 39 posto. Po popularnosti slijedi rujan s 11 posto i lipanj s 4 posto. Također, ne trebamo izostaviti ni 7 posto ispitanika koji se odlučuju svoj godišnji odmor iskoristiti u manje zastupljenom listopadu i studenom.

O učestalost uzimanja godišnjih odmora također se dosta polemizira. Većina ispitanika, njih 53 posto, odlučuje se na uzimanje odmora dva puta godišnje. Više od tri puta uzima 29 posto ispitanika, dok više od četiri puta ili pak samo jednom godišnje uzima 9 posto zaposlenih.

Gotovo polovica radne snage u Hrvatskoj ima zakonski minimum 

Čak 47 posto ima zakonski minimum broja dana za godišnji odmor, i on iznosi 20 dana. Slijede ih zaposleni koji koriste od 26 do 30 dana – 28 posto, potom oni koji koriste od 21 do 25 dana – 23 posto. Tek 2 posto zaposlenih može iskoristiti više od 30 dana i dobro se odmoriti tijekom cijele godine. Možemo zaključiti da je većina nezadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, čak 66 posto ispitanih, dok je zadovoljno tek 34 posto. Samo 13 posto zaposlenih u Hrvatskoj godišnji odmor planira prema kolektivnim godišnjim odmorima, dok 87 posto o tome samostalno odlučuje.

Razmišljanje o poslu za vrijeme godišnjeg

Nerijetko odlaskom s posla, razmišljanje o istom ne prestaje i trebamo dosta vremena da se priviknemo da je vrijeme za odmor i opuštanje. Tome svjedoči čak 30 posto zaposlenih koji prečesto misle na posao, dok se opuštaju u omiljenoj oazi mira. Čak 44 posto odgovorilo je da razmišljaju o poslu, ali da ih to ne ometa u odmaranju. Da postoje tipovi ljudi koji se potpuno distanciraju od posla i isključuju u potpunosti, govori 26 posto ispitanih. No, nerijetko odlaskom na godišnji ljudi iste dane koriste za obavljanje privatnih poslova. ‘Pišem diplomski rad, učim za stručni ispit, odem na kave s kolegama i prijateljima koje nisam vidio duže vrijeme’ ili ‘Oko kuće ima stalno nešto za raditi’, samo su dio odgovora, koji upućuju kako je vrijeme dragocjeno. Čak 60 posto ispitanih kombinira odmor i rad, 26 posto vrijeme odmora koristi isključivo za dodatni rad kod kuće, dok 15 posto ne želi ni čuti o dodatnim poslovima i dane godišnjeg odmora koristi isključivo za odmor.

Svaki drugi Hrvat u kontaktu je s poslodavcem tijekom odmora

Stigli su i gotovo ujednačeni rezultati kada je u pitanju komunikacija s poslodavcem tijekom odmora. Njih 49 posto u kontaktu je s poslodavcem putem maila i/ili telefona, dok se potpuno isključuje njih 51 posto. Kada je komuniciranje s bliskim osobama s posla u pitanju, situacija je nešto konkretnija – njih 74 posto čuje se s dragim kolegama, a 26 posto uopće ne komunicira i ozbiljno shvaća onu ‘isključujem mobitel i odmaram’. Preuzimanje posla od kolege jednako je bitna stavka u poduzeću – 58 posto ispitanih u potpunosti preuzima posao kolege, dok samo poneke zadatke preuzima 36 posto. No, postoje i situacije gdje svaki djelatnik odgovara za svoj dio posla, što potvrđuje 6 posto ispitanih. A kada je riječ o blagonaklonosti poslodavca prema stankama djelatnika, prema mišljenju njihovih zaposlenika 24 posto nema razumijevanja za potrebe djelatnika da se odmore, 21 posto ipak shvaća da je odmor koristan i djelatniku i budućem poslovanju, dok većina njih, čak 55 posto, voljelo bi da se posao u potpunosti odradi, no ujedno nemaju problem s odmorom svojih djelatnika.

Hrvatsko primorje omiljena je destinacija za odmor

Planovi za destinaciju odmora govore u korist hrvatskog primorja, gdje će čak 48 posto ljudi provesti godišnji. Njih 28 posto odabrano vrijeme iskoristit će da otputuje u inozemstvo. Srbija, Malta, Saint-Tropez u Francuskoj, Albanija, Barcelona u Španjolskoj, Italija, Istanbul u Turskoj, Budva u Crnoj Gori i Njemačka, izdvojene su destinacije gdje većina Hrvata voli otputovati. Da apsolutno ne ide nigdje odlučilo se 19 posto ispitanih, a 4 posto bira unutrašnjost Hrvatske za svoju oazu mira.

Koliko god dana godišnjeg odmora dobili, na kakve god destinacije planirali otići, još uvijek se događaju situacije da djelatnici ne iskoriste svoj godišnji odmor u pravovremenom roku. Da je tome tako govori 45 posto zaposlenih, dok ostatak od 55 posto ipak iskorištava svaki dan svog odmora.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.