Upis betinske gajete u registar nematerijalnih kulturnih dobara, rekla je privremena ravnateljica, korak je do UNESCO-ove zaštite, i u svakom je slučaju vjetar u leđa samom Muzeju koji otvara polovicom kolovoza ove godine
Bilo je potrebno veliko znanje za pripremu aplikacije za prijavu umijeća gradnje betinske gajete na listu nematerijalne kulturne baštine, rekla je Kate Šikić Čubrić, privremena ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje na današnjoj konferenciji za medije. Tijekom tri godine, nastavila je, prikupljana su znanja živućih brodograditelja, u tom periodu, nažalost, četiri brodograditelja su umrla pa je projekt zaštite umijeća gradnje drvenog broda bila svojevrsna spasilačka akcija.
– U međuvremenu je snimljen i dokumentarni film na kojem su zabilježeni iskazi brodograditelja, a koji će biti dostupan u Muzeju – kazala je Šikić Čubrić.
Upis betinske gajete u registar nematerijalnih kulturnih dobara, kazala je privremena ravnateljica, u svakom je slučaju vjetar u leđa samom Muzeju koji otvara polovinom kolovoza ove godine. Uloga Muzeja, rekla je Šikić Čubrić, jest prije svega turističko-edukativna. Isto je i s gajetom koja je nekad bila sredstvo za preživljavanje neophodno za otočane, a danas bi trebala poprimiti turističko-edukativnu ulogu, i postati školski, izletnički brod, istaknula je privremena ravnateljica.
Načelnik Općine Tisno Ivan Klarin zahvalio se na današnjoj konferenciji za medije svima koji su sudjelovali u projektu uvrštavanja umijeća izgradnje betinske gajete na popis nematerijalne kulturne baštine. Tišnjanski načelnik je podsjetio kako se znanje nekad prenosilo s koljena na koljeno, no ne nužno na najstarijeg sina, već na najsposobnijeg.
– Naša je težnja da se ovo umijeće uvrsti na popis UNESCO-a, no velika je čast što je betinska gajeta uz bok sinjskoj alci, šibenskoj kapi i čipki – kazao je Klarin.
Predsjednik Udruge Betinska gajeta Đenko Šandrić, koja je pokrenula ideju o projektu uređenja Muzeja betinske drvene brodogradnje, pokazujući novinarima Cicibelu, vjerojatno najpoznatiju betinsku gajetu nastalu u škveru pokojnog Ćira Burtine, kazao je kako gajeta mora postati sredstvo prepoznavanja i imati edukativnu svrhu. Podsjetio je na betinske obitelji Filipi i Uroda koje su iznjedrile brojne kalafate i do otvorenja betinskog škvera jedine školovale brodograditelje u Betini.
