NP Krka

Znate li da su planine oko Krke nastale prije 30 milijuna godina na prostoru velikog Tetis mora?



Foto: Ilustracija

Planine oko Krke nastale su vjerojatno prije otprilike 20 do 30 milijuna godina, a pripadaju području Dinarida. Generalno gledajući, područje Dinarida, u kojem je usječen kanjon rijeke Krke, nastalo je podvlačenje Afričke ploče pod Euroazijsku ploču. Sudar Afričke ploče s Europskom, koji je započeo još krajem krede prije 65 milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima. Slojevi stijena, prvotno istaloženi na dnu oceana, naborali su se, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi. U vrijeme taloženja prvih naslaga na području današnje rijeke Krke područje Dinarida pripadalo je prostranom moru Tetis.

S zapada, sjevera i istoka, rijeku Krku nadvisuju planinski masivi Velebita Dinare, Svilaje i Mosora. U reljefu oko Krke ističu se planinski zid na sjeveru koji tvore Dinara, Uilica i jugoistočni ogranci Velebita, poljske udoline – Kninsko, Kosovo i Petrovo polje, vapnenačke zaravni i kanjoni s tokovima Krke, Krčića i Čikole. Između poljskih udolina i zaravni smještena je planina Promina.

U svom radu ‘Polja gornje Krke’ profesor Mladen Friganović vodi nas krajem oko gornje Krke koji se nalazi na prijelazu iz planinskog zaleđa u primorje. Udolina Kinskog, Kosova i Petrova polja pruža se gotovo meridijanski. S najvišeg vrha Dinare pogled se stere na Peručko jezero i na planinu Troglav, kao i na Svilaju i Prominu, koje s Dinarom ispunjavaju horizont oko rijeke Krke.

Istočno od Kninskoga polja pruža se dolina Krčića, kojom je ono povezano s udolinom između Dinare i Svilaje. Istočno i zapadno od Kninskoga polja proteže se vapnenačka zaravan u koju je Krka usjekla svoje korito. S obje strane južnoga dijela Kosova polja zaravan se sužava i naglo prelazi u strme vapnenačke padine Kozjaka i Promine. Oko Petrova polja zaravan je najizrazitija i najprostranija na istoku, gdje kao blago izvijeni ‘Podi’ prelazi u padine Svilaje. Na zapadnom dijelu polja izdiže se Promina, tipičan primjer otočne uzvisine. Promina je na zapadu omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole, a na istoku Petrovim poljem. Dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje prema jugu pruža lijep pogled na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 kilometara.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.