Porezna reforma koju je najavio ministar financija Zdravko Marić od Nove godine trebala bi početi rastom plaća. Najniže bi plaće ostale iste, no srednje bi rasle u iznosu od 100 do 300 kuna, a najveće od 1000 kuna i više. Riječ je o izmjeni poreza na dohodak, pri čemu bi se neoporezivi dio dohotka povisio na 3750 kuna, a najveća stopa sa 40 posto bi se spustila na 36, piše Jutarnji list. Najavljena su i druga porezna rasterećenja, od poreza na dobit, do smanjenja PDV-a u drugoj polovici mandata.
No, dok će smanjenje poreza na dohodak razveseliti srednji sloj i poslodavce, trebalo bi imati izravan pozitivan učinak na potrošnju, ostavlja otvoreno pitanje što će značiti za lokalnu upravu i samoupravu kojoj je taj porez najvažniji izvor prihoda. Ministar Z. Marić kazao je da porezna reforma neće ići na štetu lokalnih tijela vlasti i da će im se gubitak kompenzirati. Nije, međutim, otkrio kako.
– Ovo je strahovit udar na naše izvorne prihode. Ako se neoporezivi dio dohotka podigne na 3750 kuna, to za nas znači gubitak od 4 milijarde kuna. To će najviše pogoditi županije jer mi nemamo nikakav manevarski prostor i nemamo način kako ga nadomjestiti. Gradovi mogu povećati prirez, imaju javne površine iz kojih mogu izvući prihode i druge mjere, a županije nemaju ništa od toga – kaže predsjednik Hrvatske udruge županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk, koji kao dodatni problem ističe to što se iz tako smanjenih prihoda moraju još isplaćivati plaće zaposlenicima, dodatno se smanjio postotak iz ukupne mase prihoda koji može ići na plaće. Ističe da se moraju naći drugi izvori prihoda, ali napominje da se rad mogao rasteretiti i na druge načine, smanjenjem drugih davanja, a ne porezom na dohodak od kojega žive lokalna tijela vlasti.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
