Županija u borbi protiv klimatskih promjena: Vodice i Šibenik već imaju nekolko projekata

Povodom stupanja na snagu Pariškog sporazuma, u ime borbe protiv klimatskih promjena Šibensko-kninska županija održala je prvu sjednicu Županijskog odbora za upravljanje obalnim i morskim područjem. Odbor je formiran temeljem usvojenog Plana integralnog upravljanja obalnim područjem, broji 13 članova, a  koordinator Odbora je župan Goran Pauk.

zupanija-klimatske-promjene-3

Na prvoj sjednici Županijskog odbora utvrđeno je da postoji u visokoj fazi gotovosti nekoliko projekata adaptacije na klimatske promjene u gradu Vodicama i Šibeniku, koji su ujedno najugroženiji uslijed iznenadnih promjena vremenskih prilika. Međutim trenutno nema otvorenih natječaja za financiranje gradnje infrastrukture za prilagodbu na klimatske promjene, te je stoga nužno rezultate Plana integralnog upravljanja obalnim područjem prezentirati Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenje, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako bi u svoje operativne programe uvrstili upravo financiranje infrastrukture potrebne za prilagodbu na klimatske promjene.

Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koja je održana u Parizu krajem prošle godine, 195 zemalja usvojilo je prvi univerzalni, pravno obvezujući globalni klimatski sporazum o globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova poznat i kao Pariški sporazum.

Europski parlament je 4. listopada 2016. godine odobrio ratifikaciju Pariškog sporazuma te je time omogućeno njegovo stupanje na snagu, 4. studenoga ove godine.

zupanija-klimatske-promjene-4

Kao što je poznato, Šibensko-kninska županija prva je u Hrvatskoj usvojila Plan integralnog upravljanja obalnim područjem, koji je proizišao iz međunarodnog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem Šibensko-kninske županije jedan je od prvih planova takve vrste koji je izrađen po zahtjevima Protokola, a poseban je i po tome što se bavi prilagodbom na klimatsku varijabilnost i promjene u obalnom području. Prilagodba na klimatske promjene i njeno integriranje u razvojne i prostorne planove tema je koja do sada nije bila na zadovoljavajući način uključena u praksu prostornog i razvojnog planiranja u Hrvatskoj. Plan je utvrdio čitav niz mjera i prijedloga što bi se ubuduće trebalo raditi u prostoru da se ublaži neminovno djelovanje klimatskih promjena.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.