Od 19. ožujka 2014. godine kada je tijekom hodajućeg kolegija na Jadriji Željko Burić, gradonačelnik Šibenika najavio uklanjanje derutnih Rivijerinih bungalova sa pomorskog dobra traje ping-pong svih nadležnih. Tri i pol godine kasnije bungalovi su i dalje na istome mjestu, nisu se raspali sami od sebe, a Rivijera u stečaju poduzela je korake kako bi se kroz stečajni postupak riješila i bungalova i obveze financiranja njihovog uklanjanja sa pomorskog dobra na kojem su bez koncesijske dozvole.
Hoće li do prodaje bungalova, na prijedlog Udruge građana Bungalovi-Jadrija, sadašnjim korisnicima i doći odlučit će 28. studenoga vjerovnici Rivijere u stečaju. I dok stečajni upravitelj bungalove vodi kao pokretnine u stečajnoj masi, neke druge institucije tvrde kako nije riječ o montažnim objektima, već o legalnim zgradama iako nisu ucrtani u katastarskim planovima.
– Izvidom je naša inspektorica utvrdila da je na Jadriji postavljeno 40 bungalova drvene konstrukcije s namjenom kuća za odmor i dva čvrsta objekta, sanitarni čvor i kuhinja koji nisu u funkciji. Imamo zračne snimke iz Katastra gdje su bungalovi vidljivi i 1966. i 1967. godine. Do 1968. godine nije se izdavala uporabna niti građevinska dozvola i po zakonu su oni legalni. U nadležnost građevinske inspekcije i u ono što određuju zakoni o gradnji, prostornom uređenju i legalizaciji mi ne možemo ulaziti, kazao nam je Robert Baljkas, lučki kapetan u Šibeniku.
Nakon izvida inspektorice Lučke kapetanije Šibenik i prikupljanja sve relevantne dokomentacije u Lučkoj upravi su zauzeli stajalište kako su bungalovi legalni čvrsti objekti pa nema razloga za njihovo uklanjanje.
– Ono što smo mi utvrdili je i korištenje bez koncesije i u tom pravcu možemo ići dalje. To znači da će Lučka kapetanija izdati zabranu daljnjeg korištenja bungalova i o tome obavijestiti Grad Šibenik i Šibensko-kninsku županiju, kaže Baljkas.
U Ministarstvu graditeljstva također, na naš upit jesu li upoznati sa slučajem bungalova na Jadriji, tvrde da su to objekti ‘izgrađeni prije 1968. godine, dakle legalni, pa građevinska inspekcija nema elemenata za postupanje‘.
Apsurdno je da nešto što sam stečajni upravitelj Rivijere vodi u stečajnoj masi kao pokretninu druge institucije proglašavaju legalnim objektima. Ako su bungalovi pokretnine Rivijere tada ni zračne snimke prije 1968. godine, na kojima se vidi tek 11 bungalova od njih 40-ak, nisu nikakav dokaz jer one se primjenjuju samo kod utvrđivanja legalnosti nekretnina.
Komunanoj službi Šibenika, kaže nam Miro Lucić, pročelnik komunalaca, ruke su vezane presudom Upravnog suda, koja je stigla nakon žalbe Rivijere na rješenje Grada o uklanjanju bungalova.
– Rivijera se žalila Županiji, a kako zakon ne određuje nadležnost gradskog komunalnog redarstva na pomorskom dobru Županija je tu žalbu morala prihvatiti. Na takvu odluku grad Šibenik je uputio tužbu Upravnom sudu koji je potvrdio odluku Županije i utvrdio kako je za uvođenje reda na pomorskom dobru dužna postupati isključivo Lučka kapetanija, kazao je Lucić.
U Lučkoj kapetaniji tvrde da su ovlašteni samo za nadzor pomorskog dobra i to su odradili.
U županijskom Upravnom odjelu za pomorstvo nastoje od početka pomoći gradskoj upravi u uvođenju reda na pomorskom dobru, ali Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u članku 10. jasno određuje da ‘o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave‘, dakle u slučaju bungalova na Jadriji Grad Šibenik.
– Dakle u potpunosti je nadležnost Grada, kojem mi nastojimo pomoći koliko možemo, ali zakonska je manjkavost što po ovom istom zakonu komunalni redar nema nadležnost postupanja na pomorskom dobru, već je za nadzor i postupanje po uočenim nepravilnostima na pomorskom dobru u općoj upotrebi nadležna Lučka kapetanija. U nacrtu novog zakona to će se mijenjati i komunalnim redarima bit će omogućeno postupanje na pomorskom dobru, kaže Jadranka Fržop, županijska pročelnica.
Bungalovi na toj lokaciji, kao ni bilo kakvi drugi objekti, nisu predviđeni ni Prostornim planom Šibensko-kninske županije niti Prostornim planom uređenja grada Šibenika, a Zakon o građevinskoj inspekciji, koji je na snazi od 2013. godine, ovlastio je i jedinice lokalne samouprave za, primjerice, uklanjanje ruševina zgrada i uklanjanje građevina angažiranjem trećih osoba na trošak vlasnika. Problem je što je Zakon o pomorskom dobru lex specialis, što znači da je iznad Zakona o građevinskoj inspekciji.
Činjenica je da će Lučka kapetanija izdati zabranu korištenja bungalova zbog toga što su tamo bez koncesije, ali je pitanje tko će tu zabranu provesti u djelo i kako će Grad Šibenik angažirati nekoga da bungalove ukloni sa pomorskog dobra o trošku vlasnika kada mu je postupanje zabranjeno presudom Upravnog suda. Također ostaje utvrditi je li ono što se vidi na zračnoj snimci prije 1968. godine objekt ili pokretnina, jer ono što je vidljivo ne znači automatski i da je legalno.
Ostaje gorak okus hrvatskih apsurdnih zakona u kojima se isprepliću i gube nadležnosti koje bi bile prirodne pa tako i najava gradonačelnika Burića o uvođenju reda na prostoru grada koji, u trenutku kada je to izgovorio, očito nije ni bio svjestan da nad tim prostorom Šibenika gradska uprava nema suverenu vlast.
