Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti. Na današnji dan kršćani diljem svijeta spominju se Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti, zbog čega je to jedini dan kada je zabranjeno slaviti sveta misna otajstva.
Naime, misa je nekrvna žrtva Isusa Krista, a na Veliki petak je, prema vjerovanju, Isus bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio je Ocu samog sebe kao otkupninu za mnoge, zbog čega Katolička crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak, zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Isusom. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: ‘Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio’. Na to narod odgovara ‘Dođite, poklonimo se!’
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba suzdrži od pića i hrane.
Zbog epidemije koronavirusa, misa će se iz katedrale svetog Jakova prenositi danas s početkom u 17 sati, dok će na Veliku subotu ‘live’ prijenos početi u 20 sati.
