S odobravanjem, ali i laganom podozrivošću, dočekali su čelni ljudi šibenskih udruženja obrtnika i gospodarstvenika novi Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, a po kojem se rokovi plaćanja u javnom i privatnom sektoru ograničavaju na 30 dana, a samo iznimno i objektivno opravdano na 60 dana. Šibenski obrtnici, baš poput ostalih kolega u državi, muku muče s naplatom obavljenog posla. S plaćanjem se kasni naveliko, obveze se izvršavaju u roku od 180 dana i u tom lancu najviše stradavaju upravo mali obrtnici. Novi zakon koji se primjenjuje od Nove godine za sve prekršitelje predviđa visoke kazne – od 10 tisuća do čak milijun kuna za tvrtku, odnosno od tisuću do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u firmi. Ideja o sankcioniranju neurednih platiša, Josi je Smoliću, predsjedniku Udruženja obrtnika Šibenika, dobra.
– Neplaćanju se, u svakom slučaju, treba stati na kraj i dobro je da se na one koji ne plaćaju izvrši pritisak. Jedino smatram da bi zakon trebalo doraditi, posebno u dijelu koji se tiče visine kazni. Mislim da je milijun kuna previše, pogotovo ako bi se radilo o nekom dugu od, recimo, 200 tisuća kuna. Zakon bi prije svih trebala poštivati država koja ga donosi, a država je među većim neplatišama – rezonira Smolić, kojemu nije po volji ni što se Zakon neće primjenjivati retroaktivno.
ŠTO JE SA STARIM DUGOVIMA?
– Pitam se što će biti s onim neplaćanjem koje se dogodilo prije 31. prosinca 2011., jer novi se zakon odnosi samo na nova neplaćanja. Mi mali obrtnici pokušavali smo i do sada na vrijeme plaćati svoje obveze prema državi, kao i jedni prema drugima, samo, znate, stvorio se jedan začarani krug u kojem se kasni s plaćanjem, a to najviše generiraju oni veliki. Kod nas na području Šibenika, veliki dio obveza izvršava se u rokovima koji ne prelaze 180 dana, a moram reći i da bi banke, s obzirom na cijelu situaciju, mogle biti fleksibilnije prema obrtnicima – promišlja predsjednik šibenskog obrtničkog udruženja. Na istom je tragu i Petar Škender, predsjednik Županijske komore Šibenik – Hrvatske gospodarske komore.
– Mislim da je novi zakon dobar, jer jednom konačno moramo uvesti etiku u poslovanje. Ne smije nam se više događati da zbog jednoga u lancu koji ne izvršava svoje obveze nastaje zastoj, da on negativno utječe na druge i stvara nelikvidnost. To vam je efekt trule jabuke. Znači, ako imate jednu trulu jabuku u košari, proces truljenja vrlo će se brzo proširiti na druge jabuke. Isto se događa i u poslovnom svijetu. Ako ja ne platim vama, vi ne možete platiti njemu i tako u krug. Iako se zakon neće primjenjivati retroaktivno, dobro je da odnekud krenemo. Samo, nisam siguran hoće li se zakon uspjeti primijeniti preko noći i hoće li se uspjeti nadzirati i sankcionirati. I do sada smo imali nekakve zakone koji su regulirali to područje, ali se nisu poštivali, niti su se prekršitelji sankcionirali – upozorava Škender.
U SKLADU S DIREKTIVOM EU
Da nije realno očekivati kako će se u zemlji u kojoj kronično manjka ‘živog’ novca rokovi sami od sebe spustiti na 30 dana, upozorili su već i financijski analitičari, koji su očekivali odgodu primjene ovog Zakona, ali Vlada Zorana Milanovića o tome se nije izjasnila. Jedino je ministar financija Slavko Linić izjavio kako će izaći sa zakonom kojim bi se rokovi plaćanja sveli na 45 dana i za stare i za nove dugove, a koji bi se primjenjivao od rujna. Vlada Jadranke Kosor prije odlaska je ustvrdila kako su javna poduzeća rokove plaćanja svela na 43 dana, dok je državni prosjek međusobnog neplaćanja oko sto dana, iako je veliki broj tvrtki koje potraživanja ne uspijevaju naplatiti ni više od 180 dana. Novi zakon u skladu je s europskom direktivom o plaćanjima u komercijalnim transakcijama koju bi sve zemlje EU članice u nacionalno zakonodavstvo trebale ugraditi do veljače 2013. godine. Buduća 28. članica prva je počela primjenjivati direktivu.
