Za 25 tisuća ribara na otocima i priobalju posljednji dan 2014. godine bio je ujedno i zadnji dan kada su za sve njih prestale važiti dozvole za mali ribolov. Naime, sukladno Ugovoru o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska se obavezala broj dozvola ograničiti na 3.500, te je, sukladno tome, Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 24. prosinca donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu kojim je propisano da je uvjet za dobivanje dozvole za mali obalni ribolov posjedovanje važećeg odobrenja za obavljanje malog ribolova do 31. prosinca 2014. i ispunjavanje kriterija za uvrštavanje na rang-listu sudionika u malom obalnom ribolovu za 2015. godinu. Zakonom je, također, predviđena i izrada pravilnika o malom obalnom ribolovu koji bi, prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede, kroz ovaj tjedan trebao ugledati svjetlo dana, a kojim je određen broj nositelja dozvola te kriteriji za bodovanje. Prvih 3.500 malih ribara koji zadovolje propisane kriterije, moći će i dalje obavljati ribolov, samo što će to biti gospodarska kategorija, te će sukladno tome, ulovljenu ribu, najviše pet kilograma dnevno, moći prodavati i to isključivo u mjestu prebivališta.
NOVA PRAVILA
Kriteriji po kojima su se dosad izdavale dozvole, mjesečna primanja po članu kućanstva ne smiju prelaziti 1.600 kuna, te minimum 60 godina starosti, više neće biti jedini uvjet za dobivanje dozvole, ali će, uz mjesto prebivališta, te osobni status, ipak utjecati na poziciju na rang-listi. Najvažnija odredba ovih izmjena zakona odnosi se na pravo korištenja mreža stajačica, koje će do 1. travnja 2015., odnosno konačnog donošenja rang-liste, biti zabranjene za sve vlasnike dozvola za mali ribolov, a nakon tog datuma moći će ih koristiti samo vlasnici dozvola za mali obalni ribolov, dok će oni koji ne zadovolje kriterije ili svojom željom odustanu od podnošenja zahtjeva, dobiti dozvolu bez ikakve naknade za rekreacijski ribolov, te će osim mreža moći koristiti sve alate (udice, vrše, osti, parangale) koje su koristili i prije.
Ove zakonske odredbe izazvale su dosta polemika i oprečnih stavova. U najvećoj mjeri odnose na jako loše početne pregovaračke stavove s Europskom unijom, u kojima se nije vodilo računa o malom ribarstvu u Hrvatskoj kao višestoljetnoj tradiciji, te je najavljena inicijativa otočnog sabora koji svojim lobiranjem unutar EU-a želi potaknuti raspravu o izmjeni zakonodavstva o malom ribarstvu, karakterističnom za Mediteran, pa tako i za Hrvatsku, kojom se upravo zbog tradicije kategorija malog ribarstva želi što bolje zaštititi. S druge pak strane čuju se i mišljenja onih koji podržavaju nove zakonske odredbe i prilagodbe europskim regulativama, referirajući se upravo na preveliki broj korisnika dozvola za mali ribolov koji u velikoj mjeri ne poštivaju zakonom propisanu količinu ribarskih alata i zabrane ribolova, te na pojedinim područjima u pitanje dovode i opstanak ribljeg fonda.
No, ima i onih koji uvažavaju argumente obiju strana. Jedan od njih je i Petar Baranović, saborski zastupnik reformista koji je ranije, kao profesionalni ribar bio u hrvatskom pregovaračkom timu s EU oko poglavlja ribarstva.
– Svakako treba uvažavati način života i potrebe ljudi u priobalju, a posebno na otocima, no mišljenja sam kako politika treba pronaći adekvatan ključ kojim bi se riješila ova situacija. Nije upitno da je ribarstvo tradicija koju u Hrvatskoj treba uvažavati i održavati, no s druge strane, puno je i onih koji su se dopunskim ili malim ribolovom bavili uz svoje redovite poslove, prodavali ribu i na taj način ugrožavali egzistenciju profesionalnim ribarima. Novim zakonom o malom obalnom ribolovu dozvolit će se ulov i prodaja pet kilograma ribe, plus jednog kapitalnog primjerka, no što će se dogoditi ako se ulovi, recimo, deset kilograma sitnije ribe i jedan ili dva kapitalna primjerka. Hoće li se višak baciti u more? Po meni bi bilo važnije da se sav ulov registrira i na taj način kontrolira ukupan izlov ribe iz mora, a ne da se zakonskim regulativama ograničava količina izlovljene ribe koja se neće nigdje prikazati. Dosta je tu stvari koje treba realno sagledati, uvažiti činjenicu života na otocima, ali i kontroliranog izlova ribe, odnosno bavljenja gospodarskim ribarstvom – kazao nam je Baranović.
PADA BROJ RIBOLOVACA
U Šibensko-kninskoj županiji broj vlasnika dozvola za mali ribolov, prema prošlogodišnjim podacima, kreće se oko 850, s tim da je, prema informacijama koje imamo, taj broj u značajnom padu, uzimajući u obzir da ih je do prije nekoliko godina bilo čak tristotinjak više, odnosno oko 1.200. Koliko od spomenutog broja će zadovoljiti kriterije propisane Pravilnikom resornog Ministarstva ostaje tek vidjeti, no sigurno je kako neće biti ni blizu trenutnom broju. Rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje novih dozvola, sa svom podnošenje potrebne dokumentacije bit će 30 dana od objave Pravilnika, nakon čega će se obaviti bodovanje po kojemu će prvih 3.500 ribara dobiti licence za obavljanje djelatnosti malog obalnog ribolova.
Koji su kriteriji bodovanja
Osnovni kriteriji za kreiranje rang liste:
– prebivalište na otocima (I i II skupina) i prebivalište na u priobalnim općinama i gradovima I ili II skupine sukladno vrijednosti indeksa razvijenosti (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, 158/13)
– dob
– socijalni status (nezaposlenost, invaliditet i sudjelovanje u Domovinskom ratu)
– osobni prihodi
