Barem 1.044 djece u Šibensko-kninskoj županiji živi u oskudici i na rubu gladi!

Krajem godine Vlada Republike Hrvatske odbila je amandmane zastupnika HDSSB-a da se za milijun i pol kuna poveća subvencioniranje prehrane siromašne djece. Naime, istraživanje koje je još početkom prošle godine zatražio tadašnji ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović, pokazalo je da od nešto više od 330 tisuća djece u Hrvatskoj, njih 1.100 jedini obrok u danu pojede u školi. Ukoliko ni taj obrok ne prime, pitanje je što ta djeca uopće jedu. Situacija je najgora pritom bila u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji.

O tome koliko roditelja u našoj županiji svojoj djeci ne može priuštiti obrok u školi ne postoji evidencija, budući da neki od njih rade, ali su im primanja niska, neki su nezaposleni, a neki roditelji jednostavno ne žele koristiti usluge marende u školi, već je svojoj djeci spremaju kod kuće ili im daju novac da sami kupe ono što žele. Međutim, podaci kojima barataju Centri za socijalnu skrb u Šibeniku, Drnišu i Kninu alarmantni su.

U ŠIBENIKU 243 DJECE U NAJUGROŽENIJIM OBITELJIMA

Davorka Grbac-Plavčić, ravnateljica šibenskog Centra za socijalnu skrb, kazala nam je kako na području Šibenika ukupno 1.318 osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu, što se smatra kategorijom socijalno najugroženijeg stanovništva, od čega su 162 kućanstva u kojima živi 243 djece do 19 godina. Istovremeno, iz šibenskog Caritasa govore kako se iz godine u godinu povećava broj korisnika pučke kuhinje. Prema riječima zamjenika ravnatelja Caritasa Miljenka Jukića, svake se godine u pučkoj kuhinji hrani između 10 i 20 obitelji više nego li prethodne godine.

U osam šibenskih osnovnih škola školuje se ukupno 4.130 đaka, a ako bismo taj broj usporedili s brojem djece iz siromašnih obitelji, došli bismo do poražavajućeg podatka kako barem 5,8 posto djece u Šibeniku ima problema s podmirivanjem osnovnih prehrambenih potreba!

Točne podatke o broju djece u socijalno najugroženijim obiteljima, odnosno onim obiteljima u kojima niti jedan roditelj nije zaposlen, centri u Kninu i Drnišu nemaju, ali kod njih je socijalna slika još gora. Na Kninskom području ukupno 749 obitelji prima socijalnu pomoć, dok je taj broj u Drnišu 52 obitelji s 242 člana. Ako bismo uzeli kako u svakoj od ovih obitelji u prosjeku živi samo jedno dijete dobili bismo brojku od 801 potencijalno gladnog djeteta u Kninu i Drnišu. Kada taj broj pribrojimo šibenskoj statistici djece iz siromašnih obitelji brojka je još i gora – u županiji ima najmanje 1.044 djeteta koji žive u teškim socijalnim uvjetima!

Kako doznajemo, osnovne škole u gradu i županiji nemaju jedinstveni mehanizam kojim bi se djeci slabijeg imovinskog statusa omogućio besplatni obrok u školi, već je to ostavljeno školama da rješavaju kako i koliko mogu. Pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i sport Dijana Ercegović kazala nam je kako u mnogim školama u županiji vlada solidarnost među učenicima, pa se pojedini slučajevi rješavaju unutar škole.

– Mi nemamo evidenciju u materijalnom stanju učenika, tako da ne znam koliko učenika zbog nedostatka novca sebi ne može priuštiti školske marende, ali pretpostavljam da u županijskim osnovnim školama nema, da to tako kažem, težih situacija koje škole ne mogu same riješiti, budući da bi nas u tom slučaju obavijestili pa bi pokušali pronaći način da tim učenicima pomognemo. Učenici se često sami među sobom solidariziraju, a škole i same, koliko mogu, nastoje riješiti taj problem – kaže Ercegović, a slično nam je kazala i Mirjana Žurić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika.

SOLIDARNI UČENICI

socijala-njih troje

Na brojnim se pričama iz prakse dosad pokazalo da se, kada zakaže sustav, Hrvati međusobno solidariziraju, pogotovo kada je riječ o djeci. Svijetli primjer drugima daju učenici i profesori šibenske Prometno-tehničke škole koji se već godinama organiziraju kako bi pomogli svojim kolegama slabijeg imovinskog statusa, bilo da se radi o odlasku na maturalni ples, školske izlete ili nabavku knjiga.

– Već nekoliko godina imamo akciju pod nazivom ‘Kava za maturante’, u sklopu koje učenici doniraju iznos cijene jedne kave kako bi učenicima slabijeg imovinskog statusa omogućili odlazak na maturalni ples. Ove su godine tako na maturalni ples išli svi koji su htjeli, svima je to bilo omogućeno zahvaljujući solidarnosti učenika, ali i profesora. Postoji i akcija za sv. Nikolu ‘Par kolača, jedna šiba’ kojom se također prikupljaju novčana sredstva za kupnju knjiga ili izlet učenicima koji si to ne mogu priuštiti. Za takve se stvari uvijek solidarizira cijela škola, i učenici i profesori se uključe u akcije kako bi ti učenici mogli sudjelovati u svemu, ne samo kroz te akcije, već se neke stvari dogode i spontano. Izuzetak je završna školska ekskurzija, koja je uistinu veći novčani izdatak i otprilike samo polovica učenika na to putovanje ode – priča nam jedna profesorica Prometno-tehničke škole.

Osim toga, socijalnu osviještenost pokazala je i agencija Cromovens, specijalizirana za obrazovni turizam, koja ulaže posebne napore kako bi učenicima i njihovim roditeljima izašla u susret kada se radi o financiranju školskih izleta i putovanja.

– Sve ekskurzije koje mi organiziramo nisu samo putovanja, to su u principu škole na putu. Ključ u organizaciji takvih putovanja jest da su ona loše organizirana ako ne ide cijeli razred. Tek ako u toj školi na putu sudjeluje cijeli razred mogu se postići obrazovni i humani efekti koji su putovanjem zamišljeni. Problem je što ta putovanja u potpunosti pokrivaju roditelji, a mnogi od njih, zbog teške ekonomske situacije to svojoj djeci ne mogu priuštiti. Stoga se mi kao agencija trudimo, na svaku zamolbu bilo razrednika ili roditelja, izaći im u susret i pronaći način da im pomognemo, bilo da se radi o produženom modelu plaćanja na više rata ili se odričemo jednog dijela pogodnosti. Na taj način, zajedno sa školom, stvaramo model koji daje mogućnost svakom učeniku da se obrazuje i kroz naša putovanja i programe – objašnjava Marijana Dujmović iz agencije Cromovens.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.