U modernom dobu obilježavanje božićnih i novogodišnjih blagdana počinje sve ranije. Uobičajeno je postalo trgove gradova, izloge dućana i reklamne kampanje vidjeti u blagdanskom izdanju već početkom studenog. Mnogima je božićno vrijeme najdraži dio godine, kada većinu vremena provode s obitelji i prijateljima u dobrom raspoloženju. To je vrijeme darivanja, druženja, užurbanih priprema za blagdane koji uključuju i kupovinu, vrijeme ispunjeno radošću i optimizmom. Barem načelno. Međutim, blagdanska euforija ima i svoje ne toliko blistavo naličje. Godinama već psihijatri u zapadnim zemljama tvrde da su najzaposleniji upravo u prosincu, kada im se ljudi obraćaju zbog takozvanog božićnog ‘bluesa’, odnosno božićne depresije. Takvi se slučajevi češće bilježe u velikim gradovima u kojima je osjećaj otuđenosti izraženiji. U vrijeme blagdana javlja se ‘višak slobodnog vremena’, a ukoliko ga se nema s kime podijeliti ili ga se ne može kvalitetno ispuniti dolazi do osjećaja tuge i sjete.
BLAGDANSKA DEPRESIJA NIJE KATEGORIJA
Dr. Vlatka Novak iz OB Šibenik, ipak, kaže kako ona u svojoj praksi nije primijetila da se više ljudi obraća psihijatrima u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana.
– Za početak, blagdanska depresija nije dijagnostička kategorija. U vrijeme blagdana mi možemo govoriti o nekakvim posebnim osjećajima koje ljudi proživljavaju. Najteže je ljudima koji su sami. Strah od samoće postoji kod svakog čovjeka, pa i kod onih zdravih. Nitko ne voli biti sam i nitko ne voli živjeti sam, ali ljudi koji su stabilniji, zreliji, odgovorniji i emocionalno čvršći lakše se nose sa samoćom. S druge strane, postoje ljudi koji su ranjiviji i teže se nose sa samoćom naročito kada su blagdani jer blagdani su predviđeni da se provode u društvu prijatelja, obitelji, u toplini doma, u zajednici, što kod nekih ljudi povećava teret samoće. Međutim, ja to ne bih nazvala dijagnozom, već bih rekla da se radi o jednoj tuzi, osjećaju samoće i da se to može dogoditi svakome – objašnjava dr. Novak.
OKOLINA MOŽE POMOĆI
Dodaje kako će se netko tko je ranjiv teško sam izboriti protiv takvih osjećaja i da je okolina ta koja bi trebala misliti na njega i pomoći mu.
– Zato se za blagdane posjećuju stariji i nemoćni, donose im se nekakvi poklončići. Starija skupina ljudi naročito je ranjiva jer su oni često sami. Kada ih se obiđe i posveti im se malo pažnje, oni imaju osjećaj da netko još uvijek misli na njih i da o njima vodi računa. Teško će se sam čovjek protiv toga boriti ako je ranjiv iznutra, i tu bi okolina trebala uskočiti. Ako imate veliku obitelj, a znate da je vaš susjed ili prijatelj samac, zašto ga ne biste pozvali da vam se pridruži na ručku ili večeri tih dana – apelira dr. Novak.
Uistinu, božićni bi blagdani trebali biti dio godine u kojem se potiče zajedništvo i u kojem bi se više trebali okrenuti jedni drugima. Materijalne bi prilike pri tome trebale biti manje važne, no da su blagdani postali jako komercijalizirani ne treba previše objašnjavati. Teži se materijalnom izobilju, a neki sreću odlučuju kupiti. Dr. Novak pojašnjava da ekonomski faktori mogu utjecati na pojavu negativnih osjećaja, ali ih odbija stavljati u okvire dijagnoze.
– Onima koji nemaju nije lako priuštiti svojoj obitelji za blagdane malo bolju trpezu ili malo više kolača, te to također može dovesti do osjećaja tuge, nemoći i razočarenja. To ipak još uvijek nije depresija kao dijagnoza, nego bilanca loše ekonomske situacije – zaključuje dr. Novak.
