CISOK učenicima i nezaposlenima probija put na tržištu rada

CISOK, odnosno Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri, mjesto je pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja svima koji su zainteresirani za razvoj karijere. CISOK centar u Šibeniku nalazi se u prostoru bivše gradske knjižnice u plavom neboderu. Opremljen je suvremenim računalima, a na usluzi korisnicima su dvije simpatične djelatnice, Zdravka Uroda i Jelena Milaković, obje diplomirane psihologinje.

Postoji li interes za uslugama CISOK-a?

Postoji, evo danas nam je točno drugi rođendan, i u ove dvije godine, odnosno od 29. srpnja 2013. godine pa dosad imali smo preko devet i pol tisuća korisnika. Možda zvuči mala brojka, ali to je oko 400 korisnika mjesečno i taj se broj stalno povećava. Prve godine je bio manji interes, što smo i očekivali dok se ne pročuje glas o CISOK-u. Još nas uvijek ponekad pitaju koliko trebaju platiti za naše usluge, budući da do svih nije stigla informacija da je ovo besplatan centar – sve usluge koje pružamo su besplatne za sve korisnike.

RADIONICE ZA DJECU, MLADE I NEZAPOSLENE

cisok 3

Koje sve usluge CISOK nudi korisnicima?

Sva računala u Centru su na raspolaganju svima koji nas posjete, pa ako kući nemaju računalo ili internet, mogu besplatno doći kod nas, pretraživati natječaje, pisati životopise ili se prijavljivati na natječaje. Mi im u tome pomažemo uvijek kad se pokaže potreba i uvijek smo na usluzi.

Usto, organiziramo i različite radionice za učenike osnovnih i srednjih škola, studente, roditelje i različite skupine nezaposlenih. Ovisno o uzrastu skupine, sve su radionice prilagođene ciljanoj skupini i usmjerene prema razvoju karijere, traženju posla, odlučivanju o izboru srednje škole ili fakulteta te dodatnoj edukaciji.

Imamo radionice i za osnovne i za srednje škole – analiziramo različita zanimanja, učimo polaznike kako pravilno odlučiti koju srednju školu ili fakultet upisati, o čemu sve pritom trebaju misliti. Informiramo ih i o postupku koji ih čeka nakon školovanja, primjerice koje dokumente trebaju nabaviti, gdje ih odnijeti i slično.

Također, radimo i radionice kojima se pripremaju zainteresirani za studiranje u inozemstvu. Prijava na studiranje vani uključuje i pisanje motivacijskog pisma i eseja, što nije praksa kod nas, pa je polaznicima nepoznanica. Za te je radionice bilo interesa prve godine, ali stvar je u tome da je mali broj onih koji o tome razmišljaju na vrijeme, većinom se sjete krajem četvrtog razreda kad je već kasno jer su prijave na strana sveučilišta zatvorene.

Zapravo, postoji katalog radionica: otkako je Hrvatska ušla u EU, tako je i Zavod za zapošljavanje postao dio ‘zajednice’ svih europskih zavoda. Sve te radionice mogu koristiti svi zainteresirani, pa se i mi tu inspiriramo. S druge strane, pitamo i škole, što smatraju da bi učenicima bilo potrebno i zanimljivo pa pokušavamo organizirati radionice od kojih će uistinu biti koristi.

Koja je radionica bila najuspješnija?

Definitivno radionica ‘Ja na poslu’ koja je bila namijenjena učenicima osnovnih škola kao prvi korak u odabiru budućeg zanimanja. Taj dan su zamišljali da se bave željenim zanimanjem kako bi vidjeli koliko realnu sliku zapravo imaju. Recimo, kad shvate da zanimanje kozmetičarke nije samo šminkanje i lakiranje noktiju nego i istiskivanje prištića ili rješavanje gljivica, brzo odustanu od ideje. Ima i onih koji imaju vrlo realnu sliku o željenom zanimanju, pa im radionica bude samo potvrda. Što se tiče željenih zanimanja, visoko na listi je nogometaš, pomorac, pjevačica, glumica, medicinska sestra, liječnik, farmaceut, odvjetnik. Uglavnom ta slika nije realna, pogotovo o odvjetnicima, valjda zbog filmova, pa djeca zaključuju da samo ušetaš u sudnicu i svađaš se. Imamo knjigu s opisom oko 400 zanimanja pa je zadatak učenika istražiti željeno zanimanje, na taj način vide da odvjetnik ima jako puno posla, do kojeg će doći isključivo učenjem. To uglavnom bude zadnje pitanje, ‘Kako se to postaje?’

Upućujete li učenike na stanje na tržištu rada?

Naravno, objašnjavamo im da je tržište zagušeno nekim zanimanjima, a da nekih nedostaje, ali na kraju, odluka je na njima. Roditelje upućujemo da što više razgovaraju s djecom  i tako im omoguće da imaju širu perspektivu. U principu, kad roditelj dođe s djetetom, prvo pitanje je ‘Koliko je to zanimanje zapošljivo?’ Djeca se toga rijetko sjete.

SURADNJA S UDRUGAMA

cisok 3

Tko su najčešći korisnici pomoći koju pruža CISOK?

Učenici osnovne i srednje škole i nezaposleni srednje dobi. Dolaze i studenti, najviše na radionice razvoja karijere. Imamo dobru suradnju sa Studentskim zborom, udrugom Mladi u EU, Udrugom Ardura, Izvor ljubavi, Šum… Surađujemo sa svim školama u županiji na način da dogovorimo aktivnosti za naredni mjesec i školama pošaljemo dopis. Radionice koje organiziramo povodom obilježavanja raznih manifestacija otvorene su za svu javnost, kao Tjedan psihologije, na primjer. Može se javiti stvarno bilo tko. Sve naše aktivnosti su objavljene na internet stranici CISOK-a pa ih svi  zainteresirani mogu pratiti.

Ima ljudi koji često dolaze kod nas i koje smo učili kako se koristiti računalom u svrhu traženja posla. S vremenom su se naučili sami napraviti dosta toga pa nas više ne pitaju pomoć za svaku sitnicu. To je odlično, omogućili smo ljudima dozu informatičke pismenosti koja im je potrebna, budući da se u poslovnom svijetu više-manje sve odvija putem interneta. Često naši posjetitelji nađu sezonski posao pa se vrate nakon ljeta. U principu, ljeti imamo znatno manje posla što se tiče korisnika pa to iskoristimo za smišljanje novih radionica.

Imate li povratnih informacija, jave li vam se ljudi koji su uspjeli pronaći posao?

Ima onih koji nam se jave da su se zaposlili, ili ih vidimo da rade. Nitko nam nije obavezan dati povratnu informaciju, ali jako nam je drago kad dođu i zahvale se na pomoći, to nam je najveća nagrada.

 

Malo ih zna napisati životopis

Suprotno uvriježenom mišljenu da visokoobrazovane osobe same mogu napisati kvalitetan životopis i zamolbu, u CISOKU nam objašnjavaju da je velik broj onih koji imaju problema s pisanjem kvalitetne molbe. Molba ne smije biti preopćenita,  treba ostavljati dojam da je osoba koja traži posao upućena u djelatnost tvrtke i poslovne obveze.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.