Danju morski prolaz do Šibenika, noću morski štit do Krešimirova grada, tako je u neka davna vremena “živio” Kanal svetog Ante, a danas je to mjesto koje s razlogom osvaja brojne znatiželjnike jer ovaj je šibenski kanal, uz prirodne ljepote, bogat i kulturno-povijesnim spomenicima.
Ovaj je kanal dobio ime po Špilji sv. Ante koja se nalazi na padini brda Lobora, na istočnoj obali kanala, a ova špilja ima jednu prostranu dvoranu maksimalnih dimenzija 10,5 puta 7,5 metara. Što se danas zna o špilji, otkriva nam Marina Lambaša, kustosica Muzeja grada Šibenika.
– Tijekom srednjeg vijeka špilja je bila zatvorena zidom (s otvorima za vrata i dva prozora), a u unutrašnjosti špilje uređena je crkvica posvećena sv. Anti Pustinjaku (sv. Anti iz Egipta). Najraniji arhivski podaci o postojanju crkvice u špilji u kanalu datiraju iz 15. stoljeća. Otada se crkvica više puta obnavljala i uređivala, a posljednji radovi zabilježeni su krajem 19. stoljeća. Danas se u crkvici nalaze središnji oltar iz 17. stoljeća, ostaci bočnog oltara nepoznate datacije te kamenica iz 15. stoljeća – iznosi nam kustosica dio bogate šibenske prošlosti.
Don Krsto Stošić navodi da je crkvica sv. Ante bila utočište pustinjaka, od kojih su neki kasnije, tijekom 17. i 18. stoljeća, imenom zapisani u crkvenim arhivima, te da se ispred špilje već nailazilo na grobove pustinjaka.
Da je kanal u ranija vremena imao veliku važnost za sigurnost Šibenika, govori i podatak kako je, nakon osvajanja Skradina od turskih osvajača 1522., postojala bojazan da Turci ostvare morsku vezu sa Skradinom. To bi značilo ulazak turske flote u šibenski zaljev, što bi izravno ugrozilo grad.
– U Šibenik je 1526. godine poslan Malateste Baglion, vojni inženjer koji je imao zadatak organizirati obranu Šibenika, posebno s morske strane. Da bi spriječio ulaz turske flote u šibenski zaljev, Baglion je predložio gradnju dviju tvrđava na ulazu u Kanal sv. Ante. Jedna bi se gradila na mjestu nekadašnjeg samostana sv. Nikole, od kojeg su još bile vidljive ruševine, a druga bi bila uz crkvu sv. Andrije na suprotnoj strani kanala.
Realizacija izgradnje tvrđava nije se ostvarila odmah, ali je aktualizirana 1539. godine, kada je isti zadatak kao Baglion dobio Gian Girolamo Sanmichelli. Sanmichelli je predložio i projektirao gradnju tvrđave na mjestu nekadašnjeg samostana sv. Nikole – kazuje nam kustosica.
Tjesnac strateške važnosti
Na ulazu u kanal s istočne strane nalazi se Tvrđava sv. Nikole, a sa zapadne kupalište Jadrija.
Samostan sv. Nikole na otočiću Ljuljevcu spominje se u povijesnim dokumentima u 10. stoljeću. U 14. stoljeću još postoje zgrade samostana koje su u ruševnom stanju. Redovnici su se uglavnom preselili u grad Šibenik gdje su imali svoj hospicij.
Kako je samostan izgledao i koliko je površine otočića zauzimao, ostalo je nepoznato.
– Utvrda sv. Nikole bio je značajan građevinski zahvat za grad Šibenik, ali i za mletačku vlast koja je gospodarila Šibenikom od 1412. godine. Šibenik je u to vrijeme bio jedan od strateški najznačajnijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Njegovo značenje je naročito isticala Mletačka Republika, posebno stratešku vrijednost šibenske luke koja je vrlo sigurna i gotovo neosvojiva – kaže kustosica.
Prema zamisli Gian Girolama Sanmichellija, na mjestu starog samostana sv. Nikole 1540. godine počinje gradnja impozantne tvrđave. Gian Girolamo ju je projektirao kao čvrstu i sigurnu građevinu koja svojom arhitekturom prati suvremene tokove gradnje vojnih objekata. Uspoređujući ovu tvrđavu sa suvremenim tvrđavama građenim na mediteranskom prostoru, na Tvrđavi sv. Nikole nalazimo sva dostignuća u projektiranju i građenju fortifikacijskih objekta cinquecenta.
Dapače, neka rješenja se upravo na njoj pojavljuju među prvim u Europi. Među takvim rješenjima je gradnja “kliješta” koja se nalaze između polubastiona prema jugu tvrđave, međusobno povezanih kortinom.
Tijekom gradnje srušena je nekadašnja samostanska crkva, a kako je to i traženo, izgrađena je nova na terasi tvrđave u obliku kapele. U vrijeme gradnje tvrđave ponekad je nedostajalo sredstava pa su se morala tražiti dodatna iz Venecije. Unatoč tome, gradnja je brzo napredovala. Godine 1544. na tvrđavi je, iako još nije bila završena u cijelosti, imenovan kaštelan.
– Nasuprot tvrđave postojala je crkva sv. Andrije na istoimenom otočiću. Danas je otočić spojen nasipom, a na mjestu crkve izgrađen svjetionik. U neposrednoj blizini dvadesetih godina prošlog stoljeća Šibenčani započinju gradnju modernoga gradskog kupališta Jadrija s kabinama, koje je otvoreno u kolovozu 1922. godine – podsjeća kustosica.
U 14. i 15. stoljeću prolaz kanalom su kontrolirale torette izgrađene s obiju strana kanala na ulazu u šibensku luku. S jedne na drugu stranu kanala na tom se mjestu nalazio lanac koji je sprječavao neželjeni ulazak brodova u luku, naročito noću, no kule danas nisu sačuvane.
Hitlerove oči
Na južnoj strani, iznad srednjovjekovne kule Južni turanj na najvišoj točki prema gradu, šibenski ljekarnik Della Feste izgradio je 1905. godine luksuznu kuću Villa Feste. Kada se vlasnik nakon Prvog svjetskog rata odselio u Italiju, vilu je kupio ugledni šibenski odvjetnik Juraj Jurin koji je vili dao ime “Moj mir”.
Ratno doba, posebno ono u Drugom svjetskom ratu, donijelo je ovom kanalu nemirna vremena. Tijekom Drugog svjetskog rata unutar špilje je izgrađen betonski bunker, čime je veći dio crkvice devastiran. S jugoistočne strane kanala nalazi se potkop s dva otvora za zaštitu torpednih brodova od bombardiranja, tzv. Hitlerove oči, izgrađena tijekom Drugog svjetskog rata, a po sredini s iste strane nalaze se vojni objekti.
Koliko god godina prošlo i mijenjali se društveni sustavi, ovaj je kanal ostao mjesto koje je važno u šibenskoj povijesti, a, osim toga, zbog ljepote sve ostavlja bez daha. Stoga su turističkog potencijala Kanala svetog Ante svjesni i u šibenskoj gradskoj upravi, napominje Danijel Mileta, zamjenik šibenskoga gradonačelnika.
– Posljednjih smo godina svjedoci šibenskoga turističkog rasta, a mi svakako želimo turistima pokazati kako ljepota Šibenika počinje već samim morskim prilazom, Kanalom svetog Ante. Nijedan grad na našoj obali nema ovakav morski prilaz, pa nije čudno što turisti rado snimaju i fotografiraju kanal i ostaju zadivljeni ljepotom.
Posebno je impresivan dolazak na sam kraj kanala, kada puca pogled na cijeli Šibenik. Kanal se do sada mogao vidjeti morskim putem, no svjesni njegove atraktivnosti, željeli smo obnoviti i šetnicu kako bi u ljepoti kanala, ali i Šibenika, mogli uživati i šetači, oni koji do kanala dolaze cestom, s istočne strane – kaže Mileta.
Grad Šibenik je preko gradske Turističke zajednice bio partner u europskom projektu turističke valorizacije Kanala sv. Ante te sudjelovao s 30.000 eura, odnosno s angažmanom jednog djelatnika za vrijeme trajanja cijelog projekta.
– Nositelj projekta bila je Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije od koje očekujemo i da ubrza obnovu Tvrđave sv. Nikole. Mi smo započeli obnovu Tvrđave sv. Nikole i od 2011. do 2015. u nju uložili 634.000 kuna, prijavljujući se na natječaje Ministarstva kulture, od kojeg smo nepovratno dobili 450.000 kuna – kaže Mileta.
Povezivanjem Kanala svetog Ante i Tvrđave sv. Nikole Šibenik će dobiti još veću vrijednost u turističkoj ponudi i turističku valorizaciju kakvu zaslužuje.
Nekada čuvar Šibenika, danas čuvar bogate baštine, šibenski Kanal svetog Ante i dalje će biti omiljeno izletište Šibenčana, gostiju, pišući nove stranice šibenske povijesti kao dokaz bogatstva na koje s razlogom moramo biti ponosni.
Izvor: Slobodna Dalmacija
