-Unutar administrativnih granica Grada Šibenika trenutačno se nalazi ukupno 11 minski sumnjivih površina, ukupne površine 390 854 m2 – rekao nam je Josip Čerina, predstojnik Podružnice jug Hrvatskog centra za razminiranje. – Radi se o neeksplodiranim ubojitim sredstvima zaostalima iz Domovinskog rata, KB1, odnosno zvončićima – pojašnjava Čerina.
– U tijeku je izrada idejnog plana razminiranja, nakon čega slijedi postupak javne nabave – kaže Čerina i dodaje da bi, ako sve bude po planu, razminiravanje moglo početi za dva-tri mjeseca.
O KOJIM SE POVRŠINAMA RADI?
Kod Zatona je pet minski sumnjivih područja nastalih nakon dojava o eksplozijama prošlog ljeta. -Nakon požara službe su izašle na teren, razgovarale s vlasnicima terena i Javnom vatrogasnom postrojbom te je utvrđeno da na pet površina postoji opasnost od neeksplodiranih zvončića – kazao je Čerina, dodavši da se razminiranje vršilo ranijih godina u neposrednoj blizini.
Južno od Goriša minski je sumnjiva jedna površina, i to na temelju dojave mještanina o pronađenom zvončiću, pa je, nakon radova na terenu, proširena prethodno razminirana površina.
Južno od Perkovića radovi su vršeni prije dvije godine, međutim kako su Hrvatskoj službi za razminiranje lovci dojavili da su vidjeli neeksplodirana sredstva izvan razminiranog terena, i na tom području proširena je minski sumnjiva površina.
Kod Jurasa je jedna minski sumnjiva površina, a radi se o terenu od 87 tisuća metara kvadratnih, doznajemo od Čerine, a opasnost su prijavili hrvatski branitelji i mještani.
Za 14 tisuća m2 prošireno je minski sumnjivo područje u Rokićima. – Iako se na tom terenu razminiralo dosada dva puta, radi sigurnosti građana smo proširili područje. Na Jamnjaku, poviše Šubićevca, obilježena je najveća minski sumnjiva površina, 60 tisuća m2, a na temelju dojave građana o pronađenom neeksplodiranom zvončiću, 10. prosinca, kojeg je policija uništila. Oko 20 tisuća m2 minski sumjivog prostora je i izvan ograde vodospremnika u Rokićima poviše ‘tri trake’ .
Sva minski sumnjiva nunutar administrativnih granica Grada Šibenika propisno su označena tablama kao opasno područje zbog neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz Domovinskog rata. – Uključenje površina u mninsko sumnjiv prostor obavljeno je nakon novih saznanja o raketiranju predmetnog prostora iz višecjevnog bacača raketa Orkan, aktiviranja zvončića kod Zatona na ljeto uslijed požara, dojava građana o pronalascima te utvrđivanju indikatora o postojanju opasnosti od kazetnih bombleta KB-1, tzv. zvončića – zaključio je Josip Čerina.
Inače, u ovom trenutku razminiranje se vrši na području Lađevaca, Čiste Male te Dragišića i to na terenu površine 670 tisuća m2, te oko Lukora, Trbounja i Žitnića na površini od 291 tisuće m2.
Kako su spomenute minski sumnjive površine unutar administrativnih granica Šibenika popularne među Šibenčanima za branje šparoga, šetnju i roštiljanje, posebno Rokići, Jamnjak, Zaton i Jurasi, Hrvatski centar za razminiranje za Šibenski portal te s ciljem upozoravanja građana, izradila je prikaz opasnih područja koja je potrebno izbjegavati.
