FOTO: JUTROS U KNJIŽNICI: Znanstveni skup o Faustu Vrančiću

U Gradskoj  knjižnici Jurja Šižgorića danas je održan drugi dio dvodnevnog skupa “Faust Vrančić i njegovo doba”, što ga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu organizira u povodu 400. obljetnice Vrančićeve knjige izuma i projekata Machinae novae (Novi strojevi).

faust2

faust3

 

faust4

faust5

Nakon jučerašnjeg skupa u Vodicama, na kojem je bilo riječi o Vrančićevom djelu Machinae novae u obzoru novovjekovne znanosti, kao i njegovom djelu Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita, današnji šibenski dio skupa okrenut je fondu obitelji Draganić-Vrančić i nepoznatim arhivskim dokumentima o životu i radu Fausta Vrančića.

faust

faust1

Nakon sadržajnog izlaganja ravnatelja Gradske knjižnice Vilija Lakića, skupu se obratio šibenski gradonačelnik Željko Burić: „Kroz lik i djelo Fausta Vrančića, velikog Fausta Frančića, ali i brojnih naših sugrađana-velikana ne samo šibenskog već, usudio bih se reći, svjetskog predznaka, moramo još snažnije cijeniti ono što baštinimo. Još uvijek niti mi sami ne znamo dovoljno o sebi i svom bogatom naslijeđu i na tome moramo raditi. Ovaj znanstveni skup također je jedan od koraka na tom putu.“, kazao je gradonačelnik te posebno naglasio vizionarstvo Fausta Vrančića, kao i slavnog šibenskog gradonačelnika Ante Šupuka koji je Šibeniku, među prvim gradovima u svijetu, donio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju, ljudi koji su bili ispred svog vremena.

faust7

faust6

Skupu su se prigodno obratili i šibensko-kninski župan Goran Pauk te biskup šibenski msr Ante Ivas.

faust8

faust9

 

Godinu objavljivanja Vrančićevog najznačajnijeg djela Najnoviji strojevi / Machinae novae uvrstio je i UNESCO na svoju listu značajnih obljetnica. Podsjetimo se Machinae novae je koncipiran i objavljen 1615. godine u Veneciji kao zbornik 56 crteža različitih konstrukcija i sprava kojim se Vrančić bavio. Neki od crteža prikazuju konstrukcije mostova, mlinova, satova, preteču žičare, jaružalo a najpoznatiji među njima je nacrt padobrana tj. homo volansa – letećeg čovjeka. Danas s pravom možemo reći da je Faust Vrančić najpoznatiji tehnički pisac u Hrvata u 16. stoljeću, ali je obnašao također državničke i diplomatske funkcije i dužnosti, bio je biskup, povjesničar, filozof, poliglot, humanist i prije svega kršćanin.

 

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.