FOTO: Pogledajte kako je izgledala cesta do Knina daleke 1977. godine

Svjedoci smo zadnjih mjeseci velikih prijepora između župana Gorana Pauka i predsjednika Županijskog odbora SDP-a Ivana Klarina oko moguće rekonstrukcije brze ceste Šibenik-Drniš- Knin. Pauk tvrdi da je spremna sva dokumentacija, da je Županija napravila koliko je mogla, a s druge strane, Klarin tvrdi da nije napravljeno ništa.

Po fotografijama koje je Šibenskom tjedniku ustupio Zdravko Peran, ravnatelj Prometno-tehničke škole, sudski vještak i jedini hrvatski HF ekspert Europskog istraživačkog centra, vidi se da se na cesti od Šibenika do Knina, osim sitnih kozmetičkih zahvata, zapravo nije napravilo ništa od daleke 1977. godine, kada su fotografije snimljene.

SVE ISTO KAO I PRIJE 30 GODINA

– Ta cesta je proglašena za najopasniju u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a znamo da prometna infrastruktura bivše države nije bila baš na visokoj razini. Možete zamisliti koliko je opasna sad, kad njena obnova i održavanje nisu pratili razvoj automobilske tehnologije. Cesta je ista, a danas, skoro 40 godina kasnije, automobili su znatno brži – kaže Zdravko Peran.

brza_cesta2

Nadalje, na cesti je čitav niz nelogičnosti koje predstavljaju veliku opasnost u prometu.

– Ova cestovna prometnica prolazi preko iste željezničke pruge na četiri mjesta, a na udaljenosti od svega 30 kilometara. Prometnica prolazi kroz niz naseljenih mjesta, naročito od Drniša do Knina. Na nekim mjestima ulaz u stambene kuće je na rubu prometnice. Imamo gustu šumu znakova. Od Knina do Drniša postavljeno je 75 prometnih znakova, a od Drniša do Šibenika 125 prometnih znakova. Ukupno je to 200 znakova različitih upozorenja na udaljenosti od samo 56 kilometara, vjerojatno je to svojevrsni rekord – kaže Zdravko Peran.

Na pojedinim mjestima brzine su ograničene zbog oštrih zavoja i uske širine kolnika. Također, na pojedinim mjestima prijelomi pravaca od kojih se oblikuje niveleta nisu izvedeni vertikalnim zavojima, obično je samo zaobljeno zavojem malog radijusa, koji mijenja uvjete stabilnosti i osjetno šteti udobnosti putnika pri vožnji. Nadalje, na pojedinim mjestima vidljivost nije osigurana što smanjuje sigurnost odvijanja prometa, estetski cesta psihički nepovoljno utječe na vozača. Ova cesta je vrlo teška za vožnju i umara vozača, smatra Peran. Vožnja po cesti ovakvih karakteristika, nastavlja, donosi povećane troškove eksploatacije, potrošnja goriva i guma raste, smanjuje brzinu kretanja na minimum, skraćuje vijek trajanja vozila, te konačno rizik pojavljivanja prometnih nesreća na pojedinim mjestima vrlo je velik pa je vrlo opasna, naročito za vozače koji prvi puta upravljaju vozilom na toj cesti.

KRNIÆ 2

Na fotografijama se jasno vidi da je veliki zavoj prije Drniša, koji je donekle uređen prije par godina, po karakteristikama ostao isti. Uređivalo se i iznad Žitnića, a pružni prelaz je zapravo isti kao 1977. godine. Skretanje prema NP Krka i Skradinu na Tromilji je samo ušminkano, s gledišta sigurnosti isto je kao i prije 40 godina, a zna se koliko je tu gust promet, koliko turista, pogotovo ljeti, ide prema Skradinu i Skradinskom  buku.

– Jedino što je napravljeno kako treba je velika okuka iza Konjevrata prema Drnišu, ona je izmještena i krivina je znatno ublažena. I, to je to – kaže prometni stručnjak.

Cijelu studiju o brzoj cesti Šibenik- Drniš-Knin, koju je Peran napravio po prvi put, jer prije se nitko time nije bavio, predstavit će krajem mjeseca travnja ove godine u Zagrebu na Europskom prometnom kongresu, koji će se po prvi put održati u Hrvatskoj.

– Cilj mi je predstaviti nužnost izgradnje nove brze ceste od Šibenika do Knina, a ovo je prava prilika da im na kongresu, na koji će doći velik broj europskih prometnih stručnjaka, na tu temu svratim pažnju. U perspektivi, da se dođe do financijskih sredstava iz EU fondova, teško ćemo je sami napraviti. A i činjenica je da politika po tom pitanju nije napravila skoro ništa – kaže Peran.

GOSPODARSKI ZNAČAJ

KRNIÆ 4

Smatra da to neće biti nimalo lako, ali ne i nemoguće.

– Država će sigurno usmjeriti svu svoju pažnju na izvlačenje novaca od Europe za izgradnju Pelješkog mosta, ali ne smijemo odustati od ove ceste, radi se o žili kucavici cijele županije – kaže Peran.

Ne radi se tu samo o prometnoj sigurnosti, već i o ekonomskoj opravdanosti projekta. Buduća prometnica treba biti brza i ekonomična veza Šibenika s Drnišem, Kninom i Bosnom i Hercegovinom. S izgradnjom nove prometnice riješen je problem i sigurnosti željezničkog prometa, jer nema prijelaza ceste preko željezničke pruge.

-Turizam je grana koja se u ovom kraju puno njeguje, ako se želi privući još više stranih i domaćih turista onda je potrebno modernizirati prometnu vezu Šibenika s Drnišem, odnosno Kninom – kaže Zorana Bačelić, profesorica u prometno-tehničkoj školi, koja je dala svoj doprinos radu Zdravka Perana koji će se predstaviti na Europskom prometnom kongresu.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.