FOTO: Šibenska bolnica lani zabilježila šest eksplantacija organa

‘Daj i bit će ti dato’, glasi samo jedna od cijelog niza starih izreka o nesebičnosti, altruizmu i darivanju, primjenjiva u doslovno svim sferama svakodnevnog života. Darivanje je bez sumnje najuzvišeniji i najplemenitiji čin, bez obzira radi li se o darivanju iz zahvalnosti, običaja ili nečeg trećeg. Osim toga, darivanje je čak i znanstveno dokazana kategorija koja više usrećuje darivatelja od onoga kojemu je dar namjenjen. Od svih oblika darivanja, najhumaniji izraz ljudske solidarnosti ipak je darivanje ili doniranje organa kojim osoba još za svog života iskazuje želju i namjeru da nakon smrti pomogne drugoj osobi i tako joj produži život. Povijest uspješnog presađivanja organa usavršavana je godinama i ovisila o tempu razvoja više grana medicine. Kirurgija, reanimatologija, neurologija, urologija, imunologija, farmakologija i hemodijaliza, samo su dio cijelog spektra medicinskih znanosti koje su od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća pa do danas dovedene do najmanjeg mogućeg broja komplikacija prilikom transplatacije organa i tkiva.

donorska_kartica

Zadnjih nekoliko godina Hrvatska je vodeća ili jedna od vodećih zemalja u svijetu na području darivanja i presađivanja organa, a transplatacijski program Ministarstva zdravlja jedan je od strateških ciljeva valoriziran i kao specifičnost našeg zdravstvenog sustava od posebnog nacionalnog interesa. Prošle godine Hrvatska je bila prva po broju transplatacija jetri, 26,5 na milijun stanovnika, prva po broju transplatacija bubrega s umrlih darivatelja, 47,7 na milijun stanovnika, druga po broju aktualnih darivatelja organa, 35 na milijun stanovnika te treća po broju transplatacija srca, 7,6 na milijun stanovnika. Zahvaljući ovoj plemenitoj odluci, u prošloj godini od 152 darivatelja presađena su ukupno 363 organa, od toga 208 bubrega, 115 jetara, 33 srca i 7 gušterača, a od 2009. – 2013. lista čekanja na presađivanje organa smanjena je za čak 43 posto.

Iako nije transplatacijski centar, šibenska bolnica bilježi izvrsne rezultate eksplantacije organa. Prošle godine obavljeno je šest eksplatacija organa, od čega tri multiorganske, dok je u ovoj godini zasada obavljena jedna multiorganska eksplatacija organa. Bolnički koordinator za eksplantaciju organa, doktor anesteziolog Srđan Vranković, zadovoljan je brojem obavljenih eksplantacija ali ističe i potrebu povećanja svijesti i želja za doniranjem organa.

-Prošlogodišnjim brojem obavljenih eksplatacija šibenska bolnica našla čak i ispred splitskog KBC-a. Teško je očekivati rezultate kakve imaju KBC u Rijeci i Zagrebu, koji su ujedno i naši najveći transplatacijski centri, ali uzimajući u obzir osjetljivost pitanja darivanja organa, nemogućnost predviđanja kada će se i hoće li se uopće eksplantacija izvesti te veličinu naše bolnice i broja stanovnika koji joj gravitiraju, sve skupa nas čini jako zadovoljnim. Treba naravno znati kako su zakonski svi građani Hrvatske mogući darivatelji organa ako se za života izričito tome ne usprotive, odnosno kod svog doktora primarne zdravstvene zaštite potpišu Izjavu o nedarivanju. Ipak, u svim slučajevima kada utvrdimo da bi eventualno i mogla postojati mogućnost eksplatacije organa, tražimo pristanak obitelji preminulog – kaže Vranković.

vrankovic_srđan-josipa231013

Kako bi se samim doktorima ali i obitelji odluka o darivanju organa i tkiva učinila lakšom i manje stresnom, svim građanima Hrvatske za života je ponuđena opcija darivanja svojih organa ispunjavanjem donorske kartice. Hrvatska donorska kartica podržana je od Ministarstva zdravlja kao službena isprava za darivanje organa u svrhu liječenja, a kao i Izjava o nedarivanju može se dobiti od osobnog liječnika. U razgovoru s nekolicinom šibenskih lijećnika opće prakse saznali smo kako se ljudi ipak vrlo rijetko odlučuju sami zatražiti donorsku karticu, a redom su složni i da bi bolja medijska kampanja, bez obzira na zakonsku regulativu, pridonijela ne samo povećanju broja darivatelja organa već i boljem širenju svijesti i značaja koje sa sobom nosi jedna takva odluka.

Belgija, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska, Madžarska, Austrija i Slovenija pridružene su u Eurotransplant, organizaciju koja pruža usluge transplantacijskim centrima, laboratorijima i donorskim bolnicama koje međusobno surađuju. U zemljama članicama živi gotovo 135 milijuna ljudi, a za sve postoji samo jedan donorski identifikacijski sustav i samo jedna središnja lista čekanja na kojoj se nalazi otprilke 16 tisuća ljudi. Kroz Eurotransplant, godišnje se raspodjeli oko sedam tisuća doniranih organa.

Gallupovo ispitivanje pokazalo je kako čak 90 posto ispitanika ne zna da njihova religija ima jasne stavove o doniranju organa. Gotovo sve religije u svijetu dozvoljavaju i podržavaju presađivanje i doniranje organa ukoliko takav čin za krajnji cilj ima poboljšanje zdravlja, sprječavanje bolesti i spašavanje života. Ipak, uz sve to ponajprije ističu kako je darivanje organa stav pojedinca i osobne odluke.

Dr. Željko Burić, gradonačelnik Šibenika

-Što bi se više moglo kazati o najplemenitijem činu koji čovjek može pružiti drugom čovjeku? Kao doktor po zvanju, ali prvenstveno i kao čovjek, apsolutno podržavam ovaj oblik humanosti i nesebičnosti i smatram kako bi ljude trebalo još više informirati o važnosti darivanja organa koji sutra i nekome od nas mogu produžiti život. Jedan takav čin ne može se jednostavno s ničim usporediti i da, naravno da i ja imam donorsku karticu.

buric zeljko-marko-05012012 7

Dr. Mirela Bušić, transplantacijski koordinator pri Ministarstvu zdravlja i socijalne skrbi

Hrvatski zakon je vrlo jasno definirao kako su svi građani Hrvatske potencijalni darivatelji organa izuzev onih koji kod svog liječnika zatraže i potpišu Izjavu o nedarivanju organa. U ovom trenutku oko 2200 ljudi u Hrvatskoj izričito ne želi da se njihovi organi nakon smrti doniraju ali i bez obzira na to što liječnici s punim zakonskim pravom mogu uzeti organe preminule osobe najprije se o tome obavijeste članovi obitelji preminulog i ako se oni s tim ne slažu njihova odluka se poštuje. Većina slučajeva pokazuje kako obitelj ipak nije upoznata sa stavom umrlog člana o darivanju organa, no ukoliko preminuli posjeduje donorsku karticu obitelj poštuje njen stav i ne protivi se eksplantaciji.

Parijs

Dr. Nikola Zgrabljić, Hrvatska donorska mreža

-Hrvatska donorska mreža ustanovljena je 1996. godine i do sada se u tri navrata tiskalo oko milijun donorskih kartica. Najveći dio podijeljen je liječnicima opće prakse dok je jednom jedan dio distribuiran i preko dnevnih tiskovina. Iluzorno je očekivati kako je toliki broj osoba i potpisao karticu te iskazao želju za doniranjem organa ali nama je najvažnije da se ljudi informiraju, saznaju nešto više i eventualno odluče donirati organe nakon svoje smrti. Nažalost, evidenciju o tome koliko osoba u Hrvatskoj ima donorsku karticu ne vodimo ali gledajući rezultate koji jasno kazuju kako smo po broju aktualnih darivatelja čak drugi u svijetu čini nas iznimno ponosnim.

doktor grablic operacija (1)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.