Šibenski planinari, Tatjana Bračanov i Joso Gracin, članovi SPV Šibenik, članovi HPK Sv. Mihovil i pripadnici HGSS stanice Šibenik, za Uskrs su izveli zimski uspon na najviši vrh albanskih Prokletija, Maja e Jezerces (Maja Jezerce), 2694 nmv, na način na koji se još nitko do sada nije usudio.
U ekstremnim zimskim uvjetima novonapadalog snijega, visine jedan metar, koji je pao na stari zaleđeni snježni pokrivač negdje visok i preko pet metara, uspjeli su nakon trinaest sati probijanja s krpljma kroz nepoznato područje, prvi dan doći dvjesto metara podno vrha gdje ih je zatekla noć.
Surovu noć, unatoč životnoj opasnosti, gdje im je život visio o koncu, na visini od 2500 m/nm preživjeli su na temperaturi od -14’C, bez podloški i vreća za spavanje, u tzv. ‘vučjoj jami’, snježnom bivku (zaklonu), srećom samo s blagim smrzotinama nožnih prstiju.
Završni dio uspona, na Uskrsni ponedjeljak, popeli su se kuloarom sa sjeverozapadne strane vrha, koji se smatra najtežim pristupom i odakle je pristup vrhu moguć samo u zimskim uvjetima. Za savladavanje žlijeba visine oko sto pedeset metara, a nagiba oko 65-70 stupnjeva, pod stalnom prijetnjom lavina koje su povremeno padale, trebalo im je tri i po sata.
Nakon svladavanja ekstremno opasnog kuloara, derezama su uspjeli popeti i zaleđeni vršni dio, te nakon puna dva dana dotaknuti vrh.
Zanimljivo je da su ovaj uspon u paru planirano izveli klasičnim načinom orijentacije na nepoznatom i većinom nemarkiranom terenu i kroz maglu, samo uz pomoć karte i kompasa, ne koristeći GPS track, te bez naveza koji bi u tim uvjetima predstavljao dodatnu opasnost.
Ovim usponom, Tatjana Bračanov i Joso Gracin, postali su prvi šibenski planinari koji su se popeli na Maja Jezerce i koji su se u takvim uvjetima i na takav način popeli smjerom koji se smatra najtežim pristupom najvišem prokletijskom vrhom, te rijetki hrvatski planinari koji su proveli surovu zimsku noć u divljini planine, neplanirano bivakirajući u ‘vučjoj jami’.
Zahvaljujući višegodišnjem planinarskom iskustvu i vještini preživljavanja u surovim zimskim uvjetima, neplanirano noćenje u snijegu na ekstremnih minus 14, bez vreća za spavanje, pomoglo im je da prežive ovu gotovo polarnu noć s Uskrsa na Uskrsni ponedjeljak. U svojim ruksacima planirano su ponijeli samo najosnovniju i najlaganiju opremu za preživljavanje koja im je omogućila uspješno probijanje do vrha, što bi im s težim ruksacima bilo onemogućeno.
Tekst i foto: Tatjana Bračanov i Joso Gracin