Predstojeći Svjetski dan meteorologije – u znak sjećanja na dan osnutka Svjetske meteorološke organizacije WMO obilježava se 23. ožujka – poslužio nam je kao idealan povod za upoznavanje sa šibenskim zaljubljenicima u meteorologiju. Okupljeni u Udrugu ‘Šibenik Meteo – Motrenje i prognoziranje vremena’, 15-ak članova udruge preko svog internet portala već nekoliko godina stanovnicima na području gotovo cijele županije daju trenutnu, kratkoročnu i dugoročnu sliku stanja vremena u Šibeniku, Hrvatskoj i cijeloj regiji. Osim meteoroloških postaja i kamera, udruga je postavila i senzor za mjerenje potresa te sustav za praćenje brodova, a u planu su i drugi projekti. S predsjednikom udruge, Darkom Begićem i Ivicom Grbeljom, šefom tehnike, dio njihove radne subote proveli smo upoznajući se sa standardnim procedurama pregleda stanja sustava i prognostičkih materijala te prije njihova odlaska na Prominu i Golubić, obilasku nekoliko postaja u Šibeniku.
– Udruga je svoje djelovanje formalno započela u drugoj polovici 2012. godine, iako sam portal i prve automatske meteorološke postaje datiraju još od 2008. godine. Udruga je tehničkog karaktera i okuplja uglavnom vlasnike meteoroloških postaja s područja naše županije i ne broji veliko članstvo koje se trenutno svodi na oko 15 ljudi. Ako bi u članstvo pribrojali simpatizere i ljude koji nas redovito prate na portalu i društvenim mrežama onda bi članstvo dosegnulo zavidnu brojku od 4.000 članova – napominje Begić.
I dok provjerava najnovije pristigle podatke te ih unosi u sustav, Darko nas upoznaje s prvim koracima šibenske amaterske meteorologije, razlozima zbog kojih su osnovali udrugu te nekim novim projektima i suradnjama.
METEOROLOZI AMATERI
– Smatram da je početak suvremene amaterske meteorologije u zemlji započeo osnivanjem udruge Crometeo, ubrzo zatim i udruge Pljusak. Ove dvije krovne udruge okupile su jezgru ljubitelja amaterske meteorologije koji su zatim krenuli u nabavu meteorološke opreme, umrežavanje i razmjenu podataka, što je dovelo do razvoja mreže automatskih meteoroloških postaja u zemlji i šire. Kako u našoj županiji u tom trenutku nije bilo instaliranih meteo postaja, odlučio sam jednu nabaviti, i to je današnja postaja Vidici koja je s radom započela krajem 2008. godine. Ubrzo su se pojavile i druge, te kroz godinu, dvije naša županija je imala nekoliko automatskih meteoroloških postaja. Međutim, priljev novih postaja nije išao onim tijekom kako smo to mi priželjkivali i zato smo se odlučili obratiti lokalnim tijelima, općinama, gradovima za što je bilo neophodno da osnujemo udrugu koja će se baviti postavljanjem i održavanjem meteorološke opreme, različitim senzorima, panoramskim kamerama, uređivanjem portala meteorološke tematike i slično… – prisjeća se Begić.
Njihovom pozivu, nastavlja, brzo su se odazvale pojedine općine i gradovi, pa se mreža postaja i kamera u ovom trenutku sastoji od nešto više od 20 jedinica, raspoređenih na prostoru od Pirovaca do Rogoznice, odnosno od Šibenika do Golubića na sjeveru. U projekt razvoja udruge, kaže, uložen je zaista veliki trud svih članova.
– Na samom početku postavili smo određene standarde da nam kvaliteta mora biti uvijek ispred kvantitete, jer do našeg pojavljivanja, postaje u zemlji postavljane su često neprofesionalno te su time dobiveni mjerni podaci često bili nemjerodavni. Naš prvi korak je bio razvoj adekvatnog meteorološkog zaklona koji se pokazao kao odlično rješenje za nekoliko najkorištenijih tipova meteo postaja, te je primjenu, osim u našem sustavu, ubrzo pronašao na mnogim drugim postajama u zemlji ali i u susjednoj BiH – napominje šibenski meteorolog amater.
Manje je poznato da je udruga, osim meteoroloških postaja i kamera, postavila i senzor za mjerenje potresa, ali i sustav za praćenje brodova.
– Postavljenim senzorom za mjerenje potresa već dvije godine surađujemo s Quake-Catcher Networkom s američkog sveučilišta Stanford u Kaliforniji, u razvoju najveće svjetske mreže low-cost seizmičkih senzora. Suradnju smo ostvarili i s grčkim sveučilištem za Egejsko more i stranicom Marine Traffic na postavljanju Automatic Identification System (AIS), sustavu praćenja i prikupljanje informacija sa brodova čime je šibenski akvatorij i širi bazen srednjeg Jadrana u potpunosti pokriven. Važan dio naše ponude i najposjećeniji dio portala zasigurno su panoramske kamere koje mnoge od njih imaju i uživo prijenos te su vrlo važan promicatelj turističke ljepote našeg kraja. Najveći i dosada najteži projekt odradili smo s Institutom Ruđer Bošković, s kojim smo na Martinskoj postavili ukupno 10 sondi za mjerenje temperature mora na dubinama od 0,2 do 15 metara dubine, a ideja i izvedba sustava je vlastiti proizvod i zamisao članova udruge. Osim na Martinskoj, senzore za mjerenje temperature mora odradili smo u Rogoznici i auto-kampu Stobreč kod Splita – kazao nam je Begić.
‘URADI SAM’
Protekle godine u suradnji s PD Promina na toj je planini postavljena i prva planinska postaja i kamera, koju smo obišli za vrijeme našeg druženja s meteorolozima. Obilasku se pridružio i Ivica Grbelja, u udruzi zadužen za otklanjanje popravaka na terenu. Nešto potrebnog alata i rezervnih dijelova za zamjenu na šibenskim meteorološkim postajama čekalo je spremno, a pretpostavljajući kako su svi članovi udruge volonteri, Darka smo pitali koliko im znanje u profesijama kojima se inače bave koristi u radu udruge i odakle prikupljaju informacije za prognoze vremena.
– Iako je članstvo udruge relativno maleno raznolikost profesija kojima se bavimo u privatnom životu od nas je napravila idealan tim s kojim pokrivamo sve aspekte rada udruge, sustava i portala. Sve postavljene zadaće odrađujemo sami, što su prepoznali i naši partneri, pa s udrugom Crometeo gradimo mrežu automatskih meteoroloških postaja i izvan prostora naše županije, od Slavonije, Kvarnera pa do juga zemlje – zaključuje Begić.
Lokalna uprava ne pomaže
Darko je siguran kako će šibenski amaterski meteorolozi, usprkos skromnoj financijskoj pomoći od strane Županije i Grada Šibenika, ne samo nastaviti s postavljanjem novih postaja, nego i krenuti u neke nove projekte.
– Nastavak izgradnje sustava i njegovo održavanje uvelike će ovisiti o sredstvima s kojima će raspolagati udruga u narednom razdoblju jer oprema je dosta skupa i za realizaciju jedanog projekt potrebno je osigurati nekoliko desetaka tisuća kuna, a nakon toga sustav je potrebno održavati i opremu amortizirati i nakon određenog vremena izmijeniti novom. Nažalost, moramo priznati da lokalna uprava nedovoljno prati naš rad i da osigurana sredstva nisu dovoljna za kontinuirani veći razvoj. Tu posebno kaska Županija koja nam za rad od osnutka još nije osigurala nikakva sredstva ali i sam Grad Šibenik koji je tek donirao simbolični iznos. Prvenstveno se oslanjamo na sredstava koja osiguravamo iz vlastitog rada na postavljanju i održavanju meteoroloških sustava kako za lokalne zajednice, tako i za privredne subjekte, te od marketinga i članarina. Na nedavno održanoj skupštini zaključili smo da ‘sreću’ treba tražiti na razvijanju projekata koji će svoju primjenu naći na budućim natječajima – kaže Darko Begić.
