U splitskoj Info zoni u četvrtak je navečer Gorana Barišić Bačelić iz Odjela za upravljanje objektima fortifikacijskog sustava Muzeja grada Šibenika, kroz predavanje Potencijali fortifikacijskih objekata – šibenska praksa, predstavila iz EU fondova financirane projekte obnove tvrđava te upozorila na izazove s kojima su se susretali tijekom provedbe, piše Dalmatinski portal.
Kroz pretpristupne EU fondove financirana je obnova tvrđave sv. Mihovila i nedavno dovršene tvrđave Barone. Prođe li projekt za obnovu tvrđave sv. Ivana koji su aplicirali ove godine, Šibenik će kroz osam godina obnoviti sve svoje kopnene fortifikacijske objekte. Ali proces nije tekao glatko.
– Tijekom obnove bilo je puno problema zbog građevinskih radova, posebno zbog zahvata na zidovima, i pojavilo se puno kontroverzi u javnosti. Smatralo se da je preinvazivna intervencija u objekt i u medijima se stvorila negativna slika. Projekt je visio o koncu, ali smo ga ipak uspjeli završiti do kraja, uz probijanje rokova – opisala je Barišić Bačelić poteškoće s kojima su se susreli tijekom 1.600.000 eura vrijedne obnove tvrđave sv. Mihovil koja je trajala od travnja 2012. do srpnja 2014. godine.
Barišić Bačelić istaknula je ulogu građana u obnovi tvrđave Barone.
– Projekt je nastao kroz građansku inicijativu Juraj Dalmatinac koja je bila inicijator obnove Baronea i zaslužni su za idejna rješenja. U Gradu Šibeniku je pozitivna klima za ulaganje u kulturnu baštinu, pa su na osnovi smjernica koje je postavio Juraj Dalmatinac ispisali prijavnicu – opisala je kako je započeo 1.400.000 eura vrijedan projekt, u kojem je EU sudjelovala sa 70%.
Istaknula je i da je jedan od partnera muzej iz mađarskog Egera, grada po broju stanovnika i odnosu prema fortifikacijskim objektima sličan Šibeniku, koji je za revitalizaciju svojih kulturnih spomenika povukao značajna sredstva iz EU.
Posebno je naglasila da obnova tvrđave nije svrha samoj sebi, već spomenik mora dobiti adekvatan sadržaj koji će pokrenuti lokalno gospodarstvo i doprinijeti samoodrživosti objekta. Na tvrđavi sv. Mihovila naglasak je kulturi i kreativnim industrijama, dok je tvrđava Barone dobila gastrokulturni centar u kojem posjetitelji mogu birati između pića lokalnih proizvođača, autohtonih suvenira, te degustirati jela.
Treba istaknuti i inovaciju koja se prvi puta primjenjuje na ovim područjima.
– Na tvrđavi je dostupno 60 uređaja za proširenu stvarnost. Ideja je pružiti kombinaciju zabave i učenja – a proširena stvarnost je idealna za to. Kroz pet trominutnih priča Frane Divnić (šibenski povjesničar op.a.), i naš suvremenik Jure pričaju o okolnostima u kojima su tvrđave nastale.
U publici je bila i Ivana Viđak Bjedov, voditeljica Odsjeka za kulturu i umjetnost grada Splita, koju je zanimalo na koji je način uređen Odjel koji upravlja tvrđavama.
– Sad smo u prijelaznom razdoblju, na sljedećem Gradskom vijeću će se donositi odluka o osnivanju javne ustanove u kulturi. Odjel sada ima preko 15 zaposlenika, a veći dio tog broja odnosi se na tehničko osoblje, dok je stručni tim podijeljen na segmente: produkcija programa, povijesna baština, koordinacija tehnike, marketing i promocija te marketing i prodaja – odgovorila je Barišić Bačelić i navela da je tvrđava sv. Mihovil, zahvaljujući velikom interesu javnosti i ostvarenim posjetama, potpuno samoodrživa.
Za kraj je istaknula da je u prijavi i provedbi projekata bila najvažnija – volja.
– U Gradu imaju ekipu koja je posvećena poslu i proaktivna, ne čekaju poziv iz Ministarstva već sami zahtijevaju, lobiraju, sastanče… Mihovil nam je, kao uspješni projekt, svakako otvorio vrata, ali trebalo je izdržati sve poteškoće – zaključila je Barišić Bačelić.
IZVOR: Dalmatinski portal
