Iako obiluje sakralnim bogatstvom, Šibenik ne razvija vjerski turizam

Turizam u Hrvatskoj predstavlja jednu od najvažnijih grana u Hrvatskoj čiji počeci sežu do sredine 19. stoljeća. Gledajući Dalmaciju, osim sunca, mora, živopisnih gradova s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom, te bogatom ponudom autohtonih proizvoda, skriva i veliki potencijal koji se krije u – vjerskom turizmu. Brojna svetišta, veliki broj crkava i katedrala, te zanimljivih vjerskih događanja, svojstvenih samo našoj zemlji, razlog su sve većeg zanimanja turista.

Definicija vjerskog turizma bi bila turistička kretanja i posjeti religijskim objektima i događajima motivirana zadovoljenjem religijskih potreba kao primarnim motivirajućim faktorom.

Kako se, ekonomski gledano, radi o vrlo korisnom turizmu za pojedinu destinaciju,one su kroz povijest redovito postajale središtima vjerskih, kulturnih i trgovačkih zbivanja u regiji. Hodočasnicima se pruža šarolika infrastruktura, od kulturne do gastronomske, što vodi do povećanja investicije koja se locira na jednom mjestu. Najpoznatiji svjetski primjeri su Lourdes, Fatima i Međugorje, dok je u Hrvatskoj to Marija Bistrica.

Svako mjesto, pa i ono najmanje, ima svoj vjerski blagdan. U Dalmaciji možemo izdvojiti nekoliko centralnih blagdana koji imaju najveću posjećenost: Sveti Duje u Splitu, Velika Gospa u Sinju, Gospa od Anđela na Visovcu te Gospa od Štomorije na Čiovu.

PUTNICI TRAŽE MIR

U vjerskom turizmu, dakle, leži veliki turistički potencijal, današnji svjetski putnici traže nove izazove i mir, bez obzira radi li se o vjernicima ili ne. Sunce i more će još dugo biti naš glavni proizvod, no ostaje činjenica da to možda već sada nije dovoljno te se trebamo okrenuti kulturnoj baštini čiji veliki dio čini upravo sakralna ponuda. Sakralni objekti su ona glavna poveznica između religije i turizma koji se mogu pojaviti u dvojakoj ulozi, kao objekti u kojima turisti zadovoljavaju svoje religijske potrebe, te kao objekti većeg ili manjeg kulturnog i povijesnog značenja koji će zadovoljiti one ‘umjetničke’.

Naša županija ima velikih predispozicija za razvoj vjerskog turizma i to u oba smjera – bogata ponuda kako religijskog sadržaja, tako i onog kulturnog.

U šibenskoj staroj jezgri je nekoć bilo 28 crkava, od čega je danas ostalo 13, no taj broj i dalje Šibenik čini gradom s najvećim brojem sakralnih objekata među svim dalmatinskim gradovima. Vjera je u prošlosti bila ta koja je stanovnicima ovog područja davala snagu u najtežim trenucima te ova impozantna brojka sakralnih objekata nije slučajna.

Unatoč tome, vjerski turizam na ovom području još nije doživio svoj procvat.

– Vjerski turizam bi se možda trebao više reklamirati, ali svakako da postoji. Turisti većinom znaju što će ih od sakralnih objekata dočekati, pri čemu prvenstveno mislim na katedralu sv. Jakova . Svi koji dođu budu oduševljeni. U Šibeniku, iako manji, imaju više toga za vidjeti nego u Splitu. Svaki dio grada, svaka ulica i ugao kriju neku priču. Kada se spuste prema katedrali, kad prođu crkvu sv. Barbare i vide pogled na trg ispred katedrale, svi od reda ostanu oduševljeni. Šibenik ima toliko toga za pokazati, a mi vodiči smo tu kao ambasadori grada, budimo u posjetiteljima ljubav prema gradu – rekla nam je vodička Jasenka Ramljak, koju smo uhvatili između tura.

Vrpoljačka Gospa slavi se u glasovitom svetištu Gospe Vrpoljačke koje datira iz 14. stoljeća na blagdan Velike Gospe. Riječ je o najposjećenijem vjerskom događaju u našoj županiji koji pohodi nekoliko tisuća ljudi.

– Šibenik broji mnogo sakralnih objekata koji su zanimljivi turistima i možemo reći da su oni svakako jedan od najvažnijih razloga zbog koji se odluče posjetiti Šibenik. Prije svega su to kulturnu razlozi, ali radimo na što boljoj promociji vjerskog turizma koji će privući veći broj hodočasnika. Postavljene su signalizacijske oznake prema Vrpolju, uskoro se otvara muzej pri crkvi sv. Frane s tendencijom da postane nacionalno svetište. U hotelskom naselju Solaris turisti imaju mogućnost slušanja mise na stranom jeziku. Bitna je dobra suradnja crkve i grada, u tome leži budućnost razvoja ovakvog tipa turizma na našem području – rekao nam je Dino Karađole, ravnatelje Turističke zajednice.

Malo dalje od Šibenika, u Primoštenu, tradicionalno se slavi Gospa od Loreta za koju se veže priča o jednom Marko Prginu koji je u snu vidio sliku Gospe s malim Isusom. Sanduk u kojem je slika prevezena još se dan danas čuva u mjestu, a Primoštenci vjeruju da je upravo Gospa od Loreta ta koja ih je zaštitila u Drugom svjetskom ratu. Na Gospin blagdan, 10. svibnja, održava se procesija oko mjesta i brodovima po moru.

Tisno slavi Gospu od Karavaja 26. svibnja, a tradicionalno se slavi od 1432. godine kada se u jednom talijanskom mjestu, blizu Bergama, ukazala pobožnoj ženi Ivanici. Kako je veliki broj talijanskih porodica iz gore spomenutog grada doselio u Tisno tijekom 17. i 18. stoljeća, 1720 . su sagradili malu kapelicu na brdu iznad Tisnog. Štovanje Gospe Tišnjanske gotovo tri stoljeća govori o njihovoj vjeri, a na dan slavlja sve su kuće otvorene gostima i prijateljima.

NAJLJEPŠA PROCESIJA

Mjesec dana prije blagdana Velike Gospe, na Kornatima se obilježava dan Gospe o’Tarca – dan kada se stotine brodica uputi prema Tarcu, a ta zavjetna procesija predstavlja jedan od najzanimljivijih i vizualno najljepših vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Vodice imaju jednu posebnu tradiciju – u Velikom tjednu žudije čuvaju Božji grob. Vjeruje se da je taj običaj došao s obližnjeg otoka, Prvić Šepurine, početkom dvadesetog stoljeća. Žudije su mladići odjeveni u odore rimskih vojnika, a kako je riječ o običaju koji se njeguje više od stotinu godina, postoje stroga pravila koja propisuju tko može obnašati tu ulogu.

Ovo je samo mali dio svetkovina u našoj županiji jer svako mjesto ima svoga sveca i svoje običaje. U ovome se krije veliki potencijal za razvoj vjerskog turizma. Brojke govore da Mariju Bistricu na blagdan Velike Gospe posjeti 60 tisuća vjernika, kroz Pleternicu za vrijeme Devetnica prođe i do 100 tisuća, dok se brojka u Sinju kreće oko pedesetak tisuća. To su još uvijek brojke koje su poprilično udaljene od onih s kojima mi možemo računati, ali potencijal postoji i na dobrom smo putu da ga iskoristimo.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.