" "
Više

    " "

    INTERVJU: Ante Radić: Nedostaje naše izvorne ponude, previše je kiča i uvozne robe

     

    Ante Radić predsjednik je Udruženja obrtnika te Ceha ugostitelja koji obuhvaća područje Šibenika, Skradina, Primoštena, Rogoznice te Općine Bilice. Radi se o jednom od najvećih udruženja u Šibensko-kninskoj županiji sa 1.600 članova raspoređenih u cehove: ceh proizvodnih i uslužnih obrta, ceh ugostitelja, turizma, ceh trgovine, ceh ribara, ceh prijevoznika te ceh frizera.

    ŠIROK SPEKTAR DJELOVANJA

    Koji je djelokrug rada Udruženja obrtnika?
    Budući da smo jedno od najvećih udruženja u županiji, imamo širok spektar djelovanja. Uvijek smo bili i nadam se da ćemo i ostati nositelji raznih aktivnosti u županiji. Organiziramo i provodimo razne promidžbene aktivnosti, brojne proslave, Dan grada, dane općina, izložbene i prodajne sajmove i slično. Pritom je Grad Šibenik perjanica, a druga ga mjesta prilično prate i nadam se da će se nakon ovih godina stagnacije i recesije broj obrtnika povećavati. To temeljim na praćenju polaganja majstorskih ispita i ispita za ostala zanimanja, što je pokazatelj da bi trend povećanja broja obrtnika mogao ići uzlaznom putanjom. Zadnjih godina je dolazilo do pada broja uslužnih i proizvodnih obrta, trgovina, ribara i ostalih, svi smo dijelili te tegobe početkom krize i ere nelikvidnosti.

    Što biste izdvojili kao glavni cilj djelovanja Udruženja obrtnika?

    radic3

    Jedan od ciljeva Udruženja je dobra suradnja s državnim institucijama, Gradom Šibenikom i turističkim zajednicama. Da bi ona bila još bolja, ljubav mora biti obostrana pa smo mi uvijek spremni na kompromis, a od druge strane tražimo da nas uvažava u svemu što je vezano za obrtništvo, da nas kontaktiraju prije donošenja akata i pitaju za mišljenje. Ostvarujemo jako dobru suradnju s državnim institucijama kao što su Državni inspektorat, Sanitarni inspektorat, Ministarstvo financija, a uvažavaju nas i lokalne samouprave. S turističkim zajednicama se trudimo uspostaviti još bolje odnose jer mi smo prva linija susreta turista i Hrvatske. Upravo obrtnici ostvaruju prvi kontakt s gostima i stoga smo spremni sudjelovati u svemu što može promovirati i poboljšati ponudu u turizmu. Nama je zapravo najviše stalo do toga jer kao ugostitelji praktički živimo od turizma. Svi cehovi Udruženja obrta potrebni su jedni drugima – činimo lanac potreban da bi turizam zaživio na najboljoj razini i ostvario najbolje rezultate.  Zasad sam zadovoljan suradnjom, iako smatram da se još puno toga može učiniti na razini suradnje cehova i turističke zajednice. Mi smo profesionalci u svom poslu, a ovo je posao koji ne trpi polovičnost, nijanse su vrlo važne i traži se savršenstvo. Mi ugostitelji to znamo iz prve ruke, uočavamo stvari koje kod gostiju prolaze ali koje treba usavršiti- važno je da dovodimo turizam a ne da nam se turizam događa. Vrlo je bitno s institucijama činiti tim kojemu je krajnji cilj dobrobit turizma, obrtnika, stanovnika županije i na kraju krajeva i države. Nas obrtnika je 1.600 s minimalno dva do tri zaposlena, a sezonski i puno više, tako da se taj broj penje i do 30 tisuća zaposlenih u srcu sezone, što je priličan broj u današnjoj situaciji. S tom brojkom ništa ne tražimo, osim da nas se uvaži kad dajemo savjet jer ipak smo mi struka i iz prve ruke uočavamo potrebne promjene i mjesto za poboljšanje.  Tako ostvarujemo suradnju u donošenju raznih planova i programa, bilo urbanističkih ili vezanih za sezonska događanja, dugoročne razvojne projekte u kojima nas je potrebno uključiti u razgovore. Zastupamo se osobno, nema obaveze koja će nas uključiti, mi se sami nametnemo kao institucija, stoga nas se uvažava i pita. Ipak, stvar je čelnih ljudi turističkih zajednica i lokalnih samouprava da nas kontaktiraju jer smo se dokazali svojim radom. Posljednjih godina puno se priča o revitalizaciji stare šibenske jezgre i dosta se sredstava u nju ulaže. Mogu reći da je Udruženje obrtnika uvijek pomagalo tu inicijativu i nastojalo sva događanja u našoj ingerenciji provoditi tamo s ciljem oživljavanja starog dijela grada. Nismo se predavali i govorili ‘to je sve zatvoreno i mrtvo’, imali smo viziju i nadu da ljude, obrte i turiste vratimo u stari dio grada. Dali smo svoj doprinos da se oživi šibenska gradska jezgra. Ako se u nju vrate ljudi, vraćaju se i svi obrti. Grad je počeo povoljnije davati u najam gradske prostore, smanjena je spomenička renta i porez na reklamu. Napravili smo koliko smo mogli u razgovoru s Gradom. Podzemna garaža na Poljani trebala bi ljude opet privući u grad, jer grad bez ljudi je ništa.

    Kako Udruženje financira svoje djelatnosti?

    Udruženje obrtnika s 1.600 članova ima godišnji proračun 500 do 600 tisuća kuna koji je određen na nivou Hrvatske obrtničke komore i temelji se na osnovi osobnog odbitka od 2.600 kuna puta dva posto. Obrtnici, dakle, izdvajaju mjesečan iznos koji se dijeli s dva: pola ide Udruženju, a pola Hrvatskoj obrtničkoj komori. Svaki obrtnik-član Udruženja izdvaja oko 27 kuna mjesečno, minus pet posto koje uzima Porezna uprava koja vrši naplatu. Sve što ne moramo potrošiti ostavljamo sa strane da bismo mogli financirati edukacije, sajmove, promocije i ostale aktivnosti.

    FINANCIJSKE POTPORE

    Kako obrtnik profitira kao član Udruženja?
    Ova institucija usmjerava i informira obrtnike o financijskim potporama i poticajima o kojima u zadnje vrijeme često čujemo. Mjesto gdje obrtnik može profitirati su organizirani sajmovi, prodajni ili izložbeni. Sufinanciramo i izlaganja na sajmovima kako bi obrtnici mogli prodati i zaraditi, povezati se sa sličnim obrtima. Suradnja među obrtnicima je vrlo važna stavka. Provodimo i edukacije, seminare, kongrese – svi obrti godišnje imaju bar po jedan kongres na koji upućuju obrtnike da se educiraju o novostima.

    Predsjednik ste i Ceha ugostitelja? Kako funkcioniraju cehovi i s kojim se problemima suočavaju?

    Među svim cehovima Udruženja obrtnika već je godinama najaktivniji Ceh ugostitelja. Naš rad je postao zamjetan u Šibeniku i svim općinama, sudjelujemo u Srednjovjekovnom sajmu, Uskršnjem doručku, pružamo potporu biciklijadi, maškarama, događanjima vezanim za Dan Grada Šibenika, Rogoznice i Skradina.Svi cehovi su međusobno povezani i ovise jedan o drugome, trebaju raditi zajedno da bi funkcionirali. Mi smo prva linija, prvi ostvarujemo susret s gostima, a iza nas je velika logistika. Imamo veliku odgovornost, možemo nekako amortizirati nedostatke mjesta koje gosti uoče. Recimo, turisti u sedam dana obiđu nekoliko restorana i kafića, a ne turistički ured, tako da imamo informaciju iz prve ruke pa naš glas turističkoj zajednici ukazuje koje segmente treba pojačavati. Što se tiče problema, koči nas nelikvidnost: mnogi obrtnici dolaze u teškoće, ali ne svojom krivnjom, nego zato što ne mogu naplatiti svoj rad, robu i uslugu. To dovodi do blokada iz kojih se ne mogu izvući. Na banci niste kreditno sposobni, nelikvidni ste i ne možete poslovati. U konačnici se obrt zatvara, a dug ostaje.Jedan od velikih problema je i nedostatak kvalitetnog kadra. Da bismo uslugu podigli na veću razinu kojoj težimo, traži se educirano osoblje. Međutim, tu je dosta problema jer tog osoblja nema dovoljno, iz škole kadrovi izlaze nedovoljno educirani, pritom mislim na kompletan kadar u obrtništvu. To je nedostatak koji onemogućuje razvoj kvalitete ponude. Težimo tome da škole obrazuju za zanimanja koja se traže na terenu. Potreban nam je, primjerice, kvalitetan kadar u turizmu, recimo, za razvoj nautičkog turizma koji svakako treba razvijati. Iako nedostaje kadra, situacija ipak ide prema naprijed, pomažemo se zaposlenicima iz unutrašnjosti, ali javlja se problem jezika i komunikacije. Nadam se da će škole u budućnosti biti servis vrhunskih zaposlenika i u konačnici će nam onda svima bolje, biti će manje ljudi na Zavodu.

    Koji su problemi ostalih cehova?

    radic4

    Ceh ribara susreće se s brojnim problemima i vrlo su aktivni zbog uvođenja europskih pravila oko vođenja evidencije o mjestu ulova, dozvoljenih kvota i slično. Mnogo rade da bi se sve to uskladilo sa zahtjevima Europe. Ceh ugostitelja je bio prvi na udaru novih europskih zahtjeva koje smo već proveli pred oko tri godine. Ribarima je teže zbog povećanja birokratskog posla, sve što rade moraju popratiti dokumentacijom – kvote, vrijeme i rezultat lova, lovostaji, sljednost hrane, čitavu svoju aktivnost moraju dokumentirati. Ribari su postali pravi administratori, što je problem, jer mi smo primarno izabrali obrt kao rad s ljudima, a sad smo dovedeni pred nove administrativne zahtjeve, što se osjeća u manjku vremena prema korisnicima naših usluga, a to se ne smije zanemariti.
    Ceh frizera muči nelojalna konkurencija jer se dosta usluga obavlja ilegalno u privatnim prostorima. Tome je jako teško konkurirati jer se ide s nižom cijenom budući da se radi ilegalno pa se ne moraju plaćati davanja i porezi državi. Ta nelojalna konkurencija postoji u svim poslovima koji nisu fizički vezani za jedno mjesto: monteri instalacija, frizeri, svi koji su mobilni pa su na neki način ‘nevidljivi’. Toga je bilo uvijek, ali nadam se da će ljudi shvatiti da ako ilegalno posluju zapravo uzimaju kruh prijavljenima pa ni oni ne mogu raditi i bave se poslom ‘na crno’. Na taj način gubi cijeli sistem i nadam se da će to ići na bolje. Ima dosta položenih majstorskih ispita, i s druge strane, ako kupac plaća neku uslugu, očekuje račun i garanciju kvalitete robe i rada, a to se ne može pružiti radom ‘na crno’. Pravo na reklamaciju i žalbu te garanciju mogu pružiti samo ovlašteni obrtnici.

    I sami ste dugogodišnji ugostitelj. Kako komentirate sezonu?

    Dosadašnja sezona je na razini prošle, iako se na terenu spominje mali minus kroz svibanj zbog ranog Uskrsa, Duhova i Tijelova, kada nas posjećuje velik broj gostiju iz Austrije i Njemačke. Budući da radimo sezonski posao s vrhuncem u srpnju i kolovozu, još ćemo vidjeti kako će se stanje razvijati. Mi ugostitelji zapravo više gledamo na kupovnu moć gostiju nego na njihov broj. Brojeve računaju druge službe, a nama je važno koriste li gosti naše usluge. Skradin i Rogoznica zasad bilježe dolaske ali nešto manju potrošačku moć gostiju.

    IZVORNI PROIZVODI

    Koje su vaše preporuke za unapređenje ponude u turizmu?
    Uvijek naglašavam da kvalitetnom ponudom dobijamo kvalitetne goste. Nedostaje nam naša izvorna ponuda, od hrane do pića, svega što ovaj kraj nudi krenuvši od vina, rakije, suhih smokava, bijele i plave ribe, od srdele do zubaca, maslinovog ulja, može se nabrajati u nedogled. Ove proizvode uvijek trebamo isticati kao izvorno naše, nešto s čim smo rođeni i što ima svoju vrijednost, što je othranilo generacije. Gostima trebamo ponuditi i vrlo prihvatljive stvari i najkvalitetnije ‘bokune’. 30 godina sam voditelj restorana i uvijek govorim da je turizam skup ponude iz koje gosti biraju na što će potrošiti. Trebamo im ponuditi sve i pritom naglašavati vrijednost svega što nudimo kao domaće. Što se tiče manjkavosti u dalmatinskoj ponudi, previše je kiča i jeftine uvozne robe. Sve je postalo ujednačeno – jedno mjesto ima praktički istu ponudu samo drukčije posloženu po štandovima. Potreban nam je bolji marketing domaćih proizvoda. Nadalje, udio hrvatskog proizvoda treba biti što zastupljeniji na turističkom ‘pijatu’ jer će onda cijeli lanac imati svrhu postojanja, novac će ostajati u Hrvatskoj pa nećemo biti servis prodaje strane robe i hrane. Smatram da naš proizvod dvostruko više vrijedi, nećemo potrošiti devize i novac će se vrtiti u Hrvatskoj. To je vizija i moja osobna filozofija, uvijek to ističem kao vrlo potrebno za širu zajednicu. U konačnici, turizam treba voditi, ne smijemo dopustiti da turizam vodi nas i da nam se spontano događa: moramo znati koji vid turizma želimo i kako ćemo ga ostvariti

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...