INTERVJU: Zvonko Pešić: Šibenski studiji kreacija su hrvatske intelektualne kreme

Šibenik će, bez ikakve sumnje, u rujnu ove godine upisati prve studente na svom novom dislociranom Studiju energetike i obnovljivih izvora energije. Kako ne bi bilo nikakvog spora, riječ je o jednom od najvažnijih projekata u novijoj šibenskoj povijesti. Ako se bude realizirao u najavljenom obimu, te ako njegovi tvorci uspiju u nakani da kroz tri različita studija, osim energetike i zaštite okoliša, još i akvakulture, bit će osnovano samostalno Sveučilište Šibenik, koje će zauvijek promijeniti sliku grada. Naravno, nabolje. Na temu dislociranog studija Sveučilišta u Zagrebu, u šibenskoj knjižnici prošlog je tjedna održan okrugli stol na kojem je sudjelovala akademska i znanstvena elita, predstavnici lokalne vlasti, Studentskog ureda studija u osnivanju, ravnatelji srednjih škola te nekolicina gospodarstvenika. Bila je to odlična prilika da prokomentiramo aktualnu situaciju, i vratimo se na početak ove priče, s tvorcem koncepta o tri šibenska studija s ciljem osnutka Sveučilišta, Zvonkom Pešićem.

SVJETSKA ISKUSTVA

Kako je i kada uopće došlo do ideje i inicijative o pokretanju Sveučilišta u Šibeniku?

Zadnjih 15 godina putujem po svijetu i vlasnik sam agencije koja je specijalizirana za studijska putovanja i međunarodnu suradnju. Vodio sam delegacije RH u posjet najrazvijenijim obrazovnim i znanstvenim organizacijama u Europi i svijetu, te sam imao neposrednu priliku promatrati na koji su način najrazvijenije zemlje organizirane na području znanosti i obrazovanja. Tako sam uvidio kako stupanj obrazovanja stanovništva i stupanj razvijenosti znanosti u nekoj zemlji direktno koreliraju sa stupnjem njezinog ekonomskog razvoja i civilizacijskih normi, što znači da, ako je stanovništvo obrazovano, a znanost je suport razvoju zemlje, tada ta zemlja ekonomski jako dobro stoji. Primjer su skandinavske zemlje. Bio sam u Finskoj pa ću pričati o njoj – to je zemlja bez rudača, ili ikakvih drugih prirodnih resursa, ali su prije 40 godina odlučili da žele napraviti najbolji obrazovni sustav u svijetu i u tome su uspjeli. Oni danas, po standardima i načinu življenja, pripadaju među najrazvijenije zemlje svijeta. Isti slučaj je s Njemačkom, Norveškom i ostalim zemljama koje su na taj način postavile stvari. Pitate me za ideju? Nju sam dobio za vrijeme boravka u Izraelu. Model održivosti te zemlje, a mislim da govorimo o period od oko dvije tisuće godina od utemeljenja izraelske države, koncipiran je na bazi obrazovanja. Danas, prema statističkim pokazateljima, Izrael ima 98 posto učenika sa završenom srednjom školom, i oko 34 posto visokoobrazovanih. Na svijetu ima oko 18 milijuna Židova, a oni ‘izbacuju’ oko 30 posto nobelovaca na područje egzaktnih znanosti. Za vrijeme mog boravka u Izraelu, posjetio sam i HEMDA centar koji upravlja čitavim obrazovnim sustavom za darovite u Izraelu. Oni selekcioniraju djecu u najranijoj fazi i pokušavaju izraditi piramidu po kojoj najbolji i najkvalitetniji dio izraelskog naroda dolazi na čelo, oni s prosječnim sposobnostima dolaze na sredinu piramide, a oni koji su ispod prosjeka su na njezinom dnu. I svatko ima otvoren kanal da u toj piramidi napreduje, uz visoko razvijenu odgovornost prema svojoj državi. A kad sam, dakle, pitao gdje završavaju oni najsposobniji s najviše kvaliteta, u HEMDA centru odgovorili su mi – u državnim službama. Ravnateljicu HEMDA sustava pitao sam i na kojem području država Izrael najviše radi, a ona je odgovorila – na energiji. Ona zemlja koja bude pronašla model proizvodnje energije bez većih posljedica na okruženje u kojem živi, to je zemlja koja će vladati kuglom zemaljskom, kazala mi je. I zato Izrael na tome najviše radi. Ravnateljica mi je tada rekla i kako se sprema za San Petesburg kako bi tamo pokupila znanje i vještine koje će primijeniti u svojoj zemlji, a samnom je podijelila i tezu kako samo oni pojedinci koji su spremni otplivati tako daleko da iza sebe ne vide kopno mogu stvoriti nešto novo i značajno. To su teze koje su ostavile dubok trag na mene i kad sam se vratio kući, spoznao sam da Hrvatska, a poglavito Šibenik ima veliki problem s energijom, te da smo druga zemlja u Europi po uvozu električne energije. Proučavajući sve aspekte, uvidio sam da Šibenik ima idealnu poziciju za školovanje kadrova energetske struke, nadalje zbog blizine nacionalnioh parkova i parkova prirode koji su prirodni laboratoriji da imamo uvjete i za studij smijera zaštite okoliša, a da zbog prisutnosti Institutra Ruđer Bošković u šibenskom zaljevu, te njihove djelatnosti imamo temelj i za studij akvakulture. Moja je temeljna ideja bila da se napravi Studij energetike i zaštite okoliša sa stalnim sjedištem u Šibeniku, ali nakon dugih konzultacija sa strukom, znanstvenicima iz dubrovačkog i splitskog sveučilišta, te s Instituta Ruđer Bošković, stvoren je koncept, tri studija, energetike i obnovljivih izvora energije, upravljanja okolišem i akvakulture. Takav koncept nakon dva dana zasjedanja prihvatio je Institut Ruđer Bošković, odakle je stigla i poruka kako je riječ o veoma kvalitetnom projektu, te kako su spremni svoje kadrove dati na raspolaganje da se u Šibeniku pokrene proces otvaranja studija energetike.

S obzirom da se dosad predstavljao kao projekt Grada Šibenika, možete li pojasniti – tko i na koji način rukovodi projektom uspostave studija?

Ovo je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice RH. Riječ je o mega projektu koji polazi od osnovne teze – univerziteti i fakulteti su apolitične organizacije. Međutim, na ovom se mega projektu ne može ništa raditi ukoliko znanstvena i stručna zajednica ne surađuju s lokalnom zajednicom, Gradom ili Županijom. Ovdje je stvar vrlo čista, riječ je o projektu koji u ovoj fazi vodi Sveučilište u Zagrebu, a lokalna samouprava u njegovoj je realizaciji partner. Ipak, rekao bih da je prostor u kojem će djelovati studij eksteritorijalni prostor kojim će upravljati sveučilište, isto kao što će to biti budući prostor studentskog kampusa. To znači da službena politika Grada Šibenika ili Županije niti može niti smije utjecati na ono što će se događati u kampusu.

DRŽAVNI NOVAC

Možemo li onda pojasniti tko će financirati uspostavu tog studija, te njegovo djelovanje?

To je državni studij, studij zagrebačkog Sveučilišta i oko toga nema rasprave. Oni koji finaciraju zarebačke studije osigurat će novac i za osnivanje ovog studija ali i za njegovo djelovanje. Doduše, mnogo će vrijediti svaka kuna koju Grad ili Županija mogu uložiti. Grad je već uložio mnogo truda u ovaj projekt i mora se dati zasluga političkoj grupaciji, gradonačelniku Buriću koji je u ovoj maloj siromašnoj sredini koja ekonomski ne stoji dobro izdvojio takav iznos na početku ovog projekta. Ali sudbina ovog fakulteta ni u kojem slučaju ne ovosi o ekonomskoj moći grada Šibenika. Ovo je državni studij i sto-postotni iznos za njegovo financiranje izdvaja država. Dakle, ne postoje ekonomski razlozi iz kojeg bi ovaj projekt propao.

No, u kojem se kontekstu kao donator ovog projekta iz gradske uprave stalno spominju Norvežani, koji su financirali projekt iNavis centra?

Za javnost, ali i za lokalnu politiku treba precizno kazati kako su projekt studija i projekt iNavis centra dva potpuno odvojena projekta koji jedan s drugim nemaju nikakve veze. Projekt formiranja šibenskog Sveučilišta je projekt znanstvene i sveučilišne zajednice Republike Hrvatske, ja sam njegov inicijator, ali ne bih uspio bez pomoći znanstvene zajednice. Suradnja između ova dva projekta vjerojatno će se dogoditi, ona je moguća i poželjna. iNavis je tvrtka koja se bavi inovacijama i ima ambicije da surađuje s lokalnim gospodarstvom ali i ovim prvim našim studijem, a studij također ima ambiciju postati suport gospodarstvu. Tu je i činjenica što će studij energetike biti smješten u prostoru iNavis centra, te okolnost u kojoj će korisnici studija i centra koristiti zajedničke laboratorije, u koje će Norvežani uložiti europski novac. Za ovim se išlo kako se ne bi duplirala investicija, budući da su laboratoriji potrebni u oba projekta. No, formiranje Sveučilišta je hrvatski projekt, a iNavis norveški i oni, ponavljam, nikako nisu isti, suradnja je dobrodošla.

Već godinama se najavljuje pokretanje studija energetike, no neke okolnosti tom projektu nisu išle na ruku. S obzirom na to što je dosad napravljeno, postoji li šansa da se ovaj projekt ne realizira, odnosno da akademska zajednica iz nekog razloga odustane od Šibenika?

pesic2

Po informacijama kojima raspolažem, ovo je projekt koji je nezaustavljiv. Odabran je prostor grada Šibenika i privremena lokacija u iNavisu, koji će biti kratkotrajno rješenje jer je konačan cilj da se Sveučilište konačno smjesti na Palacinu. No, i Palacin će biti premal prostor pa sam poredložio gradonačelniku da bi bilo poželjno da se taj prostor proširi i na vojarnu Ante Jonjić jer valja projicirati da utemeljenjem ovog studijskog programa i s dva studijska programa u najavi, postoji mogućnost širenja na dodatne programe, a u tom će slučaju prostor Palacina, koji raspolaže s oko 30 tisuća metara četvornih, biti nedostatan za sve što ovakvi projekti zahtijevaju – smještaj studenata, profesora, znanstveno istraživačkih centara, te prehrane, sportskih terena, laboratorija, knjižnice… To su mali ‘gradovi’ u gradu gdje studenti imaju sve što im je potrebno.

Jeste li radili nekakvu studiju koja bi pokazala koliko je prostora za šibenske studije potrebno, koliko će ih studenata pohađati?

Napravili smo studiju izvodljivosti koja pokazuje da su studiji utemeljeni na ekonomskim parametrima i da su samoodrživi. Koliko će studenata imati, u ovom trentku ne mogu znati, no oni su studiji budućnosti i danas ne postoji nijedna radna organizacija koja nema potrebe za energetičarom. No, možemo kazati kako studiji FER-a i FESB-a u Zagrebu imaju oko šest tisuća studenata, a ja se iskreno nadam kako bi šibenski studiji mogli uskoro smjestiti makar tisuću studenata. Uvjeren sam da će ta brojka biti bitno veća jer je ipak riječ o internacionalnom studiju koji će, nadam se, pohađati i studenti iz Poljske, Njemačke i ostalih država Europe i svijeta. Postojeća dva vrhunska hrvatska fakulteta, usudio bih se reći najkvalitetnija, FER I FESB, obrazuju I vrhunske stručnjake no svi se oni za rad na novih tehnologijama moraju dodatno školovati.

 

Postoji li u Šibeniku znanje, kadar koji bi bio matični na studijima?

Ovo će biti zahtjevan studij, s visokim standardima, tehnički studij na kojem će u prvoj fazi predavati sveučilišni profesori zagrebačkog FER-a i FESB-a, kolegije mogu voditi samo profesori i doktori, kao što je to slučaj na spomenuta dva fakulteta. Također, već sad imamo Šibenčana, poput prof. Petkovića, koji predaju na drugim sveučilištima, a koji su izrazili spremnost za sudjelovanjem u projektu u početnoj fazi. No, konačni cilj ovog projekta, osim osposobljavanja novih kadrova koji će pomagati razvoju šibenskog gospodarstva kroz djelatnosti vezane uz pojedini studij, je i školovanje vlastitih kadrova, ali i dovođenje u Šibenik obrazovanih mladih stručnjaka koji će preuzeti šibenske studije. Svijet je pun malih nama poznatih gradova u kojima postoje vrhunske I visoke škole najnovijih tehnologija. Cilj je ovog projekta da jednog dana Šibenik postane jedan od ‘malih’ svjetskih sveučilišnih gradova poput Oxforda, Cambridgea, Stanforda i drugih. To je možda san, ali je I ostvarivo, samo je potrebno vrijeme I upornost.

 

Studentski ured studija energetike u osnivanju s radom je započeo prije godinu dana. Koje su zadaće i kakvo je djelovanje Studentskog ureda?

To je tijelo koje je osnovano na preporuku sveučilišne i znanstvene zajednice na samom početku projekta osnutka studija jer se smatralo da je riječ o suviše kompleksnom projektu da bi njegova realizacija bila prepuštena samo jednom čovjeku, dakle meni kao inicijatoru i tvorcu koncepta. Stoga je osnovano šire tijelo koje posve volonterski koordinira svim aktivnostima na projektu. Uredom presjedavam, a članovi su prof.dr. Tarzan Legović, prof.dr. Ivan Zulim, koji su od samog početka uključeni u projekt i oni određuju kvalitetu programa. U tom tijelu su također dr. Goran Mihelčić, dr. Neven Cukrov s Instituta Ruđer Bošković, potom dr. Drago Marguš iz NP Krka, Ivanica Belamarić i Josip Belamarić, predstavnici srednjih škola, Gimnazije i Tehničke škole čiji učenici imaju afinitete za upis studija poput ovog budućeg šibenskog, te konačno Daria Lešić, urednica Šibenskog portala, Ivan Soža, predsjednik županijskog ogranka HGK i Željko Burić, službeni predstavnik grada.

Što je s projektom kampusa na Palacinu, čija je zadaća taj prostor staviti u funkciju?

Vlada RH, odnosno DUUDI dao je Palacin na raspolaganje Gradu za potrebe utemeljenja kampusa. No, Palacin nismo mogli pokrenuiti prije pokretanja prvog studija. Sad su konačno otvorene mogućnosti da ovaj projekt studentskog kampusa, zajedno s temeljnim konceptom studija, nominiramo na europske fondove za sufinanciranje. Želim kazati još nešto što je jako važno, u ovaj projekt nije uključeno samo zagrebačko Sveučilište. Ono je s nama u prvoj fazi osnivanja i uspostave Studija energetike i obnovljivih izvora, no nakon toga, kada krenemo na osnivanje druga dva studija, zaštite okoliša i akvakulture, uključit će se Institut Ruđer Bošković, koji će preuzeti obvezu formiranja ta dva studijska programa. U toj fazi Sveučilište Zagreb ostaje partner, a priključit će se i Sveučilište Osijek, te splitsko sveučilište, institut Hrvoje Požar, Ekonerg… Toplo se nadam da ovakvu jednu inicijativu u koju su uključene gotovo svi znanstveni i sveučilišni centri neće ugroziti mala taština pojedinih šibenskih političara.

NOVA INTELEKTUALNA RAZINA

Možemo li kazati, kad sve zajedno sažmemo, da je hrvatska intelektualna krema uključena u realizaciju ovog projekta, te da će, ako se sve realizira po planu, sve ovo biti jedan ogroman iskorak za Šibenik?

Definitivno. Ovo su alati koji će pomoći razvoju čitavog šibensko-kninskog područja, oni će odrediti novu intelektualnu referentnu razinu. Sve pohvale za naše Veleučilište koje školuje veliki broj kadrova, ali ovo je korak više, studij koji ima bitno različitu problematiku, pa ta dva studija mogu funkcionirati zajedno.

Koja je onda uloga Grada i Županije?

Jedina njihova uloga jest da budu suport struci, da prepoznaju jedan ovakav kvalitetan projekt i da mu iskažu potporu kako bi se realizirao na najbolji mogući način. U jednom trenutku, to moram kazati, politička opcija na vlasti nije iskazala razumijevanje. Političari često vole krasti tuđe ideje, jer možda nisu inovatori, ne kreiraju i ne mogu sagledati sve aspekte ovakvog jednog projekta. To je jako loša poruka za sve mlade kreativce, inovatore, stručnjake koji dolaze u Šibenik kako bi ovdje realizirali svoje ideje, pa naiđu na zapreke na lokalnoj razini. Dok god na ovim prostorima lokalna politika ne shvati da je ona partner koji mora podržavati dobre projekte, a njihovu provedbu, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama, moraju prepustiti stručnjacima, do tada ova sredina neće doživjeti akcelerirani razvoj.

Kazali ste mi u jednom razgovoru ranije kako ste doživjeli da su neke zemlje s tvrdim režimima shvatile da se struci treba prepustiti važne projekte. Možete li pojasniti?

Bio sam u Šangaju, te sam fasciniran obilaskom njihovog sveučilišta, ali i centra Pisa koji je zadužen za razvoj obrazovnog sustava Kine. Tamo sam spoznao da je čitava priča o megalomanskom razvoju Kine zapravo bazirana na veoma jednostavnom konceptu. Gdje god sam došao, od uprave grada Šangaja, do sveučilišta i centara koji kreiraju budućnost te zemlje, dočekivali su nas mladi, stručni, visokoobrazovani ljudi, te samo jedan jedini pripadnik socijalističke partije. To je sustav u kojem možemo pričati čak i o nerazvoju demokracije, no oni su shvatili da bez stručnog kadra ne mogu ostvariti napredak. Kad to komparirate sa Šibenikom u posljednjih 20 godina, vidjet ćete da na mjestima pročelnika i voditelja ustanova sjede uvijek kadrovi sa stranačkom iskaznicom, a ne stručnjaci u svom području. To je model koji se, nažalost, koristi u čitavoj Hrvatskoj, no on je zastario i ni na koji način ne može ubrzati razvoj nekog kraja. Na mjestu pročelnika za obrazovanje treba sjediti najveći stručnjak s tog područja u sredini, a ako takvoga nema, tada ga treba tražiti na tržištu. Isto je i sa svim ostalim područjima jer ti ljudi određuju referentni sustav i razinu razvoja kvaliteta. Upravo zato sam na primjeru osnutka Sveučilišta u Šibeniku inzistirao, a to ću činiti i dalje, da ono bude potpuno apolitično, da lokalna vlast bude samo potpora, a da struka odradi svoj posao. Na koncu, aktualna vlast promijenila je stav Grada prema ovom projektu, izrazili su mu, kao što sam spomenuo, veliku podršku. Prirodno i logično je da nastavim koordinirati na ovom projektu između lokalne, sveučilišne i znanstvene zajednice i gospodarstva, a to sam dokazao i u praksi utemeljenjem prvog studijskog programa. Ovaj projekt sam inicirao,pokrenuo odredio koncepciju realizacije i punih pet godina održavao ‘vatru’ i onda kad je zbog lokalnih kočnica sve dolazilo u pitanje. Jedino što sada očekujem je da mene, ostale operativne sudionike, sveučilišne profesore, znanstvenike i dr. koji vode projekt, lokalna politika u tom više neće sprječavati.

Velik interes na samom početku
Nedavno je na web stranicama ‘Postani student’ objavljen Studij energetike što znači da maturanti dislocirani studij u Šibeniku mogu izabrati kao izbor svog fakulteta. Do sada je čak 35 maturanata iskazalo je interes za upis studija energetike u Šibeniku. Je li vas to iznenadilo obzirom da se u marketing dosad nije ulagalo?

Ovo je jedan od rijetkih studija koji daje garanciju zaposlenja. Danas je došlo do promjene filozifije mladih ljudi, oni se više ne žele školovati za biro. Studij je teži i kompleksniji, no bolje je da traje i dvije godine dulje, ako će to garantirati posao u struci. Nedavno sam sreo jednu Šibenčanku koja je završila ekonomski fakultet ali ne može naći posao u struci pa radi kao prodavačica sportske opreme. To je tragedija.

Možemo li kazati da će se sve te boljke hrvatskog obrazovnog sustava pokušati izliječiti u Šibeniku?

Ovaj je projekt koncipiran na način da se izbjegnu svi negativni aspekti koje su uočili tadašnja tri prva čovjeka hrvatskog obrazovnog sustava – bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš, te prof. Perić i prof. Juraga, dekani FER-a i FSB-a. Utemeljenjem šibenskog studija pokušat će se otkloniti sve slabosti sustava. Ovo je savršena šansa da se to napravi, te da se školuje kadar koji će biti nužan, koji ne da će učiti posao, već će biti kotačić koji nedostaje kako bi svaka tvrtka napredovala.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.