Projekt revitalizacije šibenske tvrđave Barone dobio je od Europe oko milijun eura. Za projekt uređenja tvrđave sv. Ivan tek treba osigurati sredstva. Što mislite o tom projektu, te mislite li da ima šanse za prolazak na nekom od europskih fondova?
Obnova i uređenje tvrđave sv. Ivan dio je cjelovitog projekta revitalizacije šibenskih tvrđava te sam sigurna da, ako se prve dvije pokažu kvalitetnim projektima koji ispunjavaju zadane ciljeve (op.a. sv. Mihovil i Barone), neće biti nikakve prepreke za obnovu preostalih dviju tvrđava iz europskih sredstava.
Na koji bi se fond takvi projekti trebali prijavljivati?
Za obnovu tvrđave sv. Ivana moći će se koristiti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Bitno je naglasiti da sredstva za strukturne i investicijske fondove dobivaju države članice i njihova nadležna tijela, u ovom slučaju ministarstva i provedbene agencije, odgovorna su za raspisivanje natječaja, odabir i ugovaranje projekata. Dakle, da bi se projekt financirao iz europskih fondova, odakle se i tvrđave mogu financirati, ministarstvo treba raspisati natječaj. Dok ga ne raspiše, projekt nije moguće prijaviti, ugovoriti te u konačnici i provesti.
OBNOVA TVRĐAVA
Postoji inicijativa da se sve četiri šibenske tvrđave stave pod istu kapu, te da se njima upravlja kao cjelovitim sustavom. S druge strane je ideja o izdvajanju tvrđave sv. Nikole iz tog sustava. Što mislite, koje bi od ovih dvaju rješenja bilo uputnije, kako zbog efikasnosti i prezentacije, tako i zbog mogućnosti sufinanciranja od strane europskih tijela?
Europska unija se, u pravilu, ne upliće u organizacijska rješenja, ali traži jasno uspostavljanje sustava upravljanja, odnosno prava i odgovornosti. Dakle, s aspekta dobivanja europskih sredstava neće biti presudno jesu li tvrđave pod jedinstvenim upravljanjem ili je to drugačije riješeno dok god je jasno tko i na koji način upravlja tvrđavama i tko je odgovoran za održivost projekata. Iz iskustva koje imam mogu samo reći da je u slučaju podijeljenog upravljanja izuzetno bitna dobra koordinacija i zajednički rad, zbog čega je u praksi u pravilu puno jednostavnije kada se uspostavi jedinstven sustav upravljanja.
U Bruxelles ste nedavno doveli predstavnike triju dalmatinskih županija Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske, no veliko finale konferencije ‘Kako uspješno i učinkovito koristiti EU fondove’ bilo je posvećeno Društvu za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. Jeste li zadovoljni suradnjom s tim entuzijastičnim kulturnjacima?
Šibenske tvrđave su zaista projekt kojim se možemo ponositi jer je sveobuhvatan. Objedinjuje obnovu i očuvanje kulturnog i povijesnog nasljeđa, razvoj turističke ponude, razvoj srednjeg i malog poduzetništva, revitalizaciju obrta i otvaranja radnih mjesta. Upravo takvi projekti su najpoželjniji za financiranje iz europskih fondova. Nitko ne želi dvorane koje nakon par godina postaju neodržive i često ostaju prazne. Takvi projekti su put do gubitka europskog novca i ima ih puno u državama članicama, ali i u Republici Hrvatskoj. Bila sam ponosna što smo mogli u Europskom parlamentu prezentirati tako kvalitetan projekt financiran iz europskih sredstava. Posebno mi je bilo drago što su svi prisutni mogli osjetiti pozitivnu energiju, veliku ljubav i motivaciju koju članovi Društva Juraj Dalmatinac imaju kada je u pitanju Šibenik i njegov rast i razvoj. Partnerstvo između njih i Grada ključ je uspjeha. Cilj konferencije i posjeta predstavnika triju dalmatinskih županija bilo je upoznavanje s mogućnostima koje Europska unija otvara i poticanje na strateško i partnersko promišljanje u razvoju lokalnih jedinica. Iz Europske komisije pozvali smo naše ljude koji rade upravo na programima i fondovima za Hrvatsku jer je cilj bio da čelnici lokalnih jedinica steknu trajnije kontakte koji ih ‘iz prve ruke’ mogu usmjeriti u pripremi projekata. Šlag na kraju bila je razmjena iskustava s predstavnicima Društva Juraj Dalmatinac. Oni su dokaz kako iza uspješnih projekata uvijek stoji grupa motiviranih entuzijasta bez čijeg predanog rada ne bi došlo do realizacije ideja. Suradnja s njima pravo je zadovoljstvo.
Mislite li da bi jedinice lokalne samouprave sa šibensko-kninskog područja u većoj mjeri mogle koristiti europske fondove prilikom stvaranja novih vrijednosti?
Definitivno jer puno je toga još za izgraditi u području naše županije. Od osnovne komunalne, prometne i društvene infrastrukture do energetskih, turističkih, kulturnih, znanstveno-istraživačkih i drugih projekata. Naša je županija bogata resursima koji mogu stvoriti nove vrijednosti i potaknuti razvoj, rast i otvaranje novih radnih mjesta. Važno je pametno, strateški i po principu partnerstva, što znači u suradnji sa svim segmentima društva, promišljati o razvoju čitave županije.
Koga biste s ovog područja istaknuli kao primjer u suradnji s fondovima Europe i zašto?
Šibenik, Drniš, Knin imaju već dosta iskustva na pripremi i provedbi projekata. To pokazuje da su vrlo ozbiljno shvaćene prilike koje se kroz europska sredstva otvaraju. Provedeni su nimalo jednostavni projekti u području zaštite okoliša – vodoopskrba i upravljanje otpadom. Razmišlja se intenzivno o gospodarskim potencijalima osobito poljoprivredne proizvodnje, ruralnog turizma, obnovljivih izvora energije i korištenja rudnog potencijala. Puno je novih ideja i strateški važnih projekata koji bi trebali vratiti život u šibensko zaleđe i svaki kutak Šibensko-kninske županije. Županija s dva nacionalna parka, dva parka prirode i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ima što za ponuditi. Uz dobro promišljena ulaganja i zajedništvo, rast i razvoj su zagarantirani.
POTENCIJALNI PROJEKTI
Koje projekte na šibensko-kninskom području vidite kao one koji imaju potencijal za europsku podršku, a da nisu prijavljeni na takve programe?
Analizom prikupljenih anketnih upitnika koju smo kao Ured proveli tijekom prošle i ove godine za sve županije, na području naše županije identificirano je 118 projekata u vrijednosti preko milijardu kuna, od kojih je 20 posto potpuno spremno za provedbu, 27 posto u nekoj od faza pripreme, a 53 posto je na razini ideje. Najviše projekata je na području javne i prometne infrastrukture, zatim zaštite okoliša i energetike, poduzetništva, tržišta rada i uvođenja programa cjeloživotnog učenja. Osnovna područja lokalne specijalizacije odnose se primarno na turizam, poljoprivredu i ribarstvo. Većina se uklapa u europske tematske prioritete te nas u sljedećih petnaestak godina očekuje puno projekata s oznakom sufinancirano sredstvima EU.
