IVICA KOSTANIĆ: Migranti nisu kriminalci, već ljudi u nevolji. Ne smijemo zaboraviti da smo i mi jednom bili izbjeglice

Centralna proslava Dana policije ove se godine po prvi put trebala izmjestiti iz Zagreba u Šibenik. No, to se ipak neće dogoditi. Zašto je tako, te kakve je rezultate zabilježila šibenska policija, o svemu tome razgovarali smo s načelnikom PU šibensko-kninske u već tradicionalnom intervjuu za Šibenski tjednik u kojem je rezimirao 2015. godinu.

kostanić 1

Ove godine Šibenik je trebao biti domaćin proslave Dana policije. Zašto su se planovi promijenili?

Moram najprije reći da je to za nas u Šibeniku bila velika obveza, ali i čast i zadovoljstvo. Sve dosadašnje 24 proslave Dana policije održane su u Zagrebu, a ova jubilarna, 25. obljetnica od osnutka policije trebala je biti prebačena u Šibenik. Ovom gestom namjera je MUP-a bila da se na centralnom Danu policije prezentira približavanje Hrvatske Europi, demonstracijom naše spremnosti za ispunjenje schengenskih uvjeta. Šibenik je odabran jer se ovdje, osim kopnenih graničnih snaga, može prezentirati i morska flota koja pazi morsku granicu, a koja se ne može predstaviti, recimo, na Bundeku. Već od 12 sati 29. rujna, na šibenskoj rivi, od mula Krke do zgrade Županije, trebao je biti održan tehničko-taktički zbor. Na tom potezu planirali smo posložiti naše policijske brodove, respektabilnu flotu od desetak brodova svih kategorija, zatim pultove s policijskom opremom i tehnikom, a na mulu Krke izložiti i helikopter. Od najzanimljivijih detalja koje smo predvidjeli mogu istaknuti prezentaciju rada vodenih topova, zatim popularnog robota za razminiranje koji je atraktivan posebno djeci zbog hvataljki kojima radi, naoružanje specijalne i interventne jedinice policije, specijalističko naoružanje, mobilni stožer s kompletnim komunikacijskom opremom i sustavom video-nadzora, te opremu Centra za forenzička istraživanja Ivan Vučetić, čiji su djelatnici građanima na licu mjesta trebali prezentirati metodu uzimanja otisaka i provjere papilarnih linija, što bi, vjerujem, bilo jako interesantno. Osim toga, spomenuo bih i simulator sigurne vožnje motocikla, zatim HAK-ov poligon sigurne vožnje, te mobilni poligon sigurne vožnje UNICAR s malim vozilima na Trgu Pavla Šubića, a djeca bi, nakon savladanog kruga, dobila simboličnu vozačku iskaznicu. Planirali smo postaviti i HAK-ov simulator prevrtanja vozila koji bi građani mogli isprobati, a u sklopu događanja trebao se predstaviti i Crveni križ te Centar 112 sa svojim štandovima i opremom. Trebao je to biti, dakle, raznovrstan spektar svega čime policija raspolaže u svom radu. U 18,30 program je trebao biti nastavljen svečanom akademijom na tvrđavi sv. Mihovila.

Sve u svemu, bio bi to događaj vrijedan pažnje. Međutim, u zadnji čas prije nekoliko dana odlukom našeg ministra Ranka Ostojića kao voditelja Vladinog Stožera za koordinaciju aktivnosti povodom dolaska migranata u Republiku Hrvatsku, otkazana je svečana akademija i tehničko-taktički zbor. Razlozi su razumljivi i vezani za izbjegličku krizu, te ogroman angažman policije na prihvaćanju izbjeglica i migranata.

IZBJEGLIČKA KRIZA

Kad već spominjemo schengen, dotaknimo se izbjegličke krize. Je li šibenska policija imala slučajeva ulaska izbjeglica i jeste li od MUP-a dobili kakve naputke o tome kako se ponašati?

Naravno da poduzimamo sve mjere koje su u okviru naše nadležnosti kada govorimo o migrantskom valu s istoka. Nismo na šibensko-kninskom području imali slučajeva ulaska izbjeglica preko graničnih prijelaza, ali nismo na ruti izbjeglicama pa to nismo ni očekivali. Policija je spremna za prihvat izbjeglica. I sama PU šibensko-kninska predložila je određeni smještaj za te ljude, u okviru naše uprave. U krajnjoj liniji, tim se ljudima mora pomoći. To nisu kriminalci, već osobe koje bježe od rata i oni imaju pravo u Hrvatskoj zatražiti azil. Moramo ih prihvatiti na dostojanstven način i ne smijemo zaboraviti kako su i ljudi s našeg područja bili izbjeglice u vrijeme okupacije Knina i Drniša. Oni su tada bili dobro primljeni u izbjeglištvu, pa se moramo sada i mi tako ponašati.

Neki će vam zamjeriti gostoljubivost te će kazati kako se među izbjeglice mogu infiltrirati ekstremisti koji slijede pravac vjerskog ekstremizma. Trebamo li se toga bojati?

Vjerujem da su to sve ljudi koji bježe od rata, čitam u medijima kako je riječ i o akademski obrazovanim građanima, ženama i djeci, te ne želim vjerovati kako se među njima kriju ekstremisti. No, i policija i SOA moraju uvijek biti budni. Naravno da pratimo situaciju, pojačavamo mjere nadzora državne granice, objedinjujemo saznanja, pratimo sumnjive osobe koje bi se mogle infiltrirati među izbjegličke skupine. Tu je riječ samo o pojedincima, a da bi bila riječ o organiziranom djelovanju u ovom konkretnom slučaju, to ne vjerujem. Međutim, i na to smo spremni.

Ipak, moram kazati kako smo zbog događaja u susjednim zemljama, intenzivirali mjere u smislu sprječavanja  terorizma. To je bilo važno s aspekta turizma. Nemojmo zaboraviti da su se početkom ljeta u našem neposrednom okruženju, u Makedoniji, na Kosovu i u BiH, događala određena previranja. U BiH je napadnuta policijska postaja, u Makedoniji su nastali sukobi, što nas je navelo da povećamo oprez. Cijelo smo ljeto proveli radno, inzistirali smo na pojačanim mjerama samozaštite i prevencije, provjeravali smo i s hotelijerima i agencijama podatke kako bi smo umanjili svaku potencijalnu opasnost od terorizma. Turizam je, dok se gospodarstvo ne podigne na određenu razinu, najznačajnija hrvatska gospodarska grana, a kada bi, primjera radi, samo jedna bomba eksplodirala na nekoj hrvatskoj plaži to bi bio mogući kraj te djelatnosti. Na kraju ljeta sa zadovoljstvom mogu reći da nije bilo događaja koji bi značajnije uznemirile javnost i turiste, a sigurnosni aspekt bio je na visokom nivou.

kostanić2

Strahuje li Hrvatska od terorizma opravdano?

Zasad je Hrvatska sigurna zemlja, a samim time i turistički poželjna. To smo dokazali na primjeru protekle sezone. Upravo navedeni događaji iz našeg okruženja pokazuju kako oprez nikad nije pretjeran. No, ponavljam, sigurnost je svojevrstan brend koji hrvatska policija održava.

Ipak, kazali ste, treba budno pratiti…

Treba biti i više nego oprezan. Operativne i druge provjere provode se stalno i neće stati s turističkom sezonom, dok su pojačane i naše aktivnosti na granici i u dubini teritorija vezano za graničnu kontrolu.

VRLO DOBRI REZULTATI

S kakvim rezultatima PU šibensko-kninska dočekuje Dan policije ove godine?

Moram kazati s vrlo dobrim rezultatima. Na našem području u prvih je osam mjeseci zabilježeno 1.455 kaznenih djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Takvih je djela za čak deset posto više u odnosu na isto razdoblje lani, kada smo imali 1.323 kaznenih djela. Šibenska policija povećala je, međutim, i efikasnost, dakle naknadnu otkrivenost počinitelja, i to ove godine za čak 7,5 postotnih poena! U prvih osam mjeseci lani efikasnost nam je iznosila 34,3 posto, a ove godine podigli smo je na 41,8 posto. To je odličan rezultat. Čak nam je i ukupna riješenost kaznenih djela ove godine veća za 0,7 postotnih poena u odnosu na isti period lani.

Opći kriminalitet nam je povećan, ali neznatno, ove godine zabilježili smo 1.010 kaznenih djela u odnosu na 912 djela iz lanjskog perioda, no policiji je najzanimljiviji organizirani, gospodarski kriminalitet i zlouporaba droga. Zabilježili smo ove godine 162 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, isto kao i lani, što znači da zadržavamo isti nivo. Ove smo godine zabilježili 38 kaznenih djela po organiziranom kriminalitetu, a lani 29, što znači da je riječ o povećanju za 31 posto, a u porastu nam je i statistika otkrivanja kaznenih djela vezanih uz drogu – ove godine zabilježili smo 103 takva djela, a lani 82. Tu je riječ o povećanju za 26,5 posto. Sva ova kaznena djela složenog i organiziranog kriminaliteta koja sam nabrojio u ukupnoj strukturi kriminaliteta na našem području čine 20,8 posto, dok su lani bila zastupljena sa 20,6 posto. Bitno je zadržavati taj trend jer time zadiremo u onu tamnu zonu kriminaliteta. Nije riječ o djelima koja su vidljiva, već o onakvima koja policija tek treba otkriti da bi ih razriješila. Iznimno je kompleksan taj postupak otkrivanja, zbog čega je naš uspjeh još i veći. Ljestvicu smo postavili visoko.

Vidim da se dileri, konzumenti, a i neki mediji žale kako je premalo droge na šibenskim ulicama. O čemu se radi, ima li zbilja policija tako dobre rezultate?

Imali smo ove godine 130 zapljena droge. Heroina je bilo 664 grama, kokaina je bilo 231 gram, kanabisa 622 grama, te 84 stabljike, metamfetamina 217 grama, amfetamina 406 grama, te MDM-a 2.263 tablete. Riječ je o brojkama koje se tiču zapljene droge. Ne smijemo zaboraviti, međutim, kako konzumacija droge više ne potpada pod kaznena djela, već pod prekršaje, a da je samo proizvodnja i preprodaja ostala kazneni delikt. Mi smo ove godine, eto, povećali broj takvih kaznenih djela, kojih je bilo 7,1 posto u ukupnoj strukturi kriminaliteta, a pao je broj prekršaja za preko 30 posto, dakle manje je osoba uhvaćeno u konzumaciji. To znači da je naš specijalizirani odjel kriminaliteta droga puno intenzivnije radio ove godine, te smo se više orijentirali na onaj složeniji vid kriminaliteta droga, na preprodavače i proizvođače, umjesto na konzumente. Na Zrču su se, primjerice, više bazirali na prekršitelje, dakle konzumente, dok smo mi učinili obrnuto, odnosno više smo tražili izvore iz kojih je droga dolazila na tržište. To mogu argumentirati podacima samo iz srpnja i kolovoza ove godine, kada smo, uglavnom na festivalu Garden u Tisnom i na Prosici, podnijeli 73 kaznene prijave zbog proizvodnje i preprodaje droga, 15 kaznenih djela omogućavanja trošenja droga i dva kaznena djela neovlaštenog prometa drogama. Tijekom tih policijskih akcija uhvatili smo sedam dilera iz Velike Britanije, te 12 s područja Hrvatske. Najviše je bilo sintetičke droge koja je karakteristična za takva događanja.

Znamo li kolika je bila vrijednost zaplijenjene droge tijekom ta dva ‘udarna’ mjeseca?

Oko 1,8 milijuna kuna. Ali je veoma važno da smo, osim droge, kod dilera pronašli i zaplijenili preko 800 tisuća kuna, 4.085 eura, 20.685 funti, 220 australskih dolara, te 60 škotskih funti. Za taj novac osnovano sumnjamo da je potekao od pretprodaje droga konzumentima. Ukupan iznos zaplijenjenog novca preračunat u kune iznosi 1,1 milijun kuna. U državni proračun stoga smo u samo dva mjeseca unijeli otprilike tri milijuna kuna.

Jeste li vi za legalizaciju marihuane, budući da se to najavljuje u medicinske svrhe?

Policija se mora držati onoga što odluči Sabor i Vlada RH. Ono što je na popisu opojnih droga za nas je podložno postupanju, a ono što nije na toj listi ni policiji ne može biti zanimljivo. Nisam za legalizaciju marihuane u općem smislu, da ona bude dostupna svima, ali hoće li se ona legalizirati u strogo kontroliranim uvjetima i u medicinske svrhe, to prepuštam stručnjacima. Svakako, ne vidim ništa loše u tome da se, ako struka procijeni da to ima smisla, marihuana na recept izdaje teško bolesnim ljudima, ukoliko će im to olakšati muke. Ali ne bez stručne kontrole i liječničkog nadzora i preporuke. A vidim da je i Vlada na tom tragu.

NAJBOLJI PO RAZOTKRIVANJU RATNOG ZLOČINA

U posljednje vrijeme često čitamo o ratnim zločinima i završenim istragama šibenske policije. Uspješni ste u rješavanju postupaka koje su mnogi, moram priznati, otpisali.

Ratni zločin nikad ne zastarijeva i u tom segmentu možemo slobodno kazati da imamo najbolje rezultate u Hrvatskoj. Tijekom 2015. godine imamo čak 20 takvih kaznenih djela. U deset slučajeva odgovornost je na počiniteljima, a u isto toliko slučajeva riječ je o zapovjednoj odgovornosti. U tom segmentu rada rezultati su nam odlični, što je možda i logično jer je na našem području bilo središte pobune i sjedište takozvane SAO Krajine, te je na drniškom i kninskom području počinjen velik broj zločina. Ovdje imamo odličnu suradnju sa Županijskim državnim odvjetništvom u Šibeniku. Evo, obradili smo i slučaj Kapetana Dragana koji se vodi na sudu u Splitu ali nadležno je naše ŽDO, koje taj predmet vodi u ime ŽDO Split, s tim da su, uz nas kao nositelje kriminalističkog istraživanja, u tu istragu uključene i PU sisačko-moslavačka i PU zadarska.

Dosad je ratni zločin bio svojevrsna siva zona hrvatskog pravosuđa?

Da, ali malo po malo se to odmotava. Dobro je što takva kaznena djela nikad ne zastarijevaju, mada ih je sve teže obrađivati jer je sve manje svjedoka i sve je veći protok vremena. No, u tijeku je nekoliko postupaka koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme i nakon Oluje na području Knina, te djela vezana uz granatiranje Šibenika s mora, kao i vezano za nestale osobe – civile i hrvatske vojnike. Sve je to u tijeku.

U tijeku važne obrade

Kazali ste kako imate 162 kaznena djela u gospodarskom kriminalitetu. Kolika je ukupna šteta i o kakvim se djelima radi?

Najzanimljivija su ona kaznena djela vezana za korupciju. Od 162 kaznena djela 34 su korupcijska. Najveći dio, međutim, odnosi se na računalne prijevare (43), zatim na zlouporabu položaja i ovlasti (33), zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (36), pronevjere (17). Materijalna šteta u ovim kaznenim djelima u 2015. godini iznosi oko 970 tisuća, što je neznatno u odnosu na lanjske rezultate kada smo zabilježili preko 13 milijuna kuna štete. Međutim, u tijeku je nekoliko složenih obrada po kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta i očekujem veoma dobre rezultate koncem ove ili početkom iduće godine. Ne bih precizirao o čemu se radi.

Promet uvijek držimo pod kontrolom

Promet nam je uvijek interesantna tema koju držimo pod kontrolom. Tijekom osam mjeseci ove godine na našem području zabiljženo je 760 prometnih nesreća, što je u odnosu na isto razdoblje lani (688 nesreća) povećanje za 10,5 posto. Najveći broj nesreća i ove je godoine zabilježen u ljetnim mjesecima. U srpnju smo zabilježili 164 nesreće, a u kolovozu 148, što je i razumljivo iz razloga izrazite tranzitne valorizacije i turističke orjentiranosti Šibensko-kninske županije i činjenice da je upravo u cestovnom prometu najveća ugroza tijekom ljeta na našem dijelu Jadrana, pošto preko 80 posto gostiju na željene destinacije dolazi cestom. U promatranom razdoblju zabilježen je veći broj smrtno stradalih osoba u cestovnom prometu (14 u 2015. u osnosu na 12 u 2014.), međutim ako bismo gledali ukupan broj prometnih nesreća s poginulim osobama, u 2015. godini bilo ih je manje, odnosno 10 u odnosu na 12 nesreća u 2014.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.