KLJUČNA ISTRAŽIVANJA: Šibenski konzervatori u potrazi za kopnenim ulazom na tvrđavi sv.Nikole

Tim šibenskih konzervatora, dr. sc. Ivo Glavaš, dr. sc. Ivo Šprljan te dr.sc. Marko Sinobad, aktivno radi na projektu tvrđave sv. Nikole, odnosno utvrđivanju eventualne pozicije nekadašnjeg kopnenog ulaza u taj fortifikacijski objekt.

Nakon što su nedavno završeni pripremni radovi na tvrđavi, koji su se odnosili na uklanjanje gromile zemlje, pregradnih zidova te objekta u kliještima tvrđave, pristupilo se ključnoj fazi radova cjelokupne sanacije sv. Nikole, a to je pronalazak  otvora koji će u budućnosti predstavljati ulaz s kopna na tvrđavu.

Riječ je o arheološkim iskapanjima u južnom polubastionu, a koji obavlja Muzej grada Šibenika.

-Ukoliko se pronađu vrata s kopnene strane tvrđave to će utjecati na projekt obnove i na tom mjestu, osim glavnih ulaznih vrata koja su dostupna jedino morskim putem,  će posjetitelji moći ulaziti u tvrđavu. Radi se o maloj površini iskapanja tj. o arheološkoj sondi od 5 x 5 metara (25 kvadrata) na mjestu gdje je u doba Venecije bio objekt koji je služio kao skladište. Taj je objekt najkasnije u prvoj polovini 19. stoljeća srušen jer se ne vidi na ranim austrijskim prikazima tvrđave sv. Nikole – navodi jedan od šibenskih konzervatora uključen u projekt, dr.sc. Glavaš.

Konzervatori vjeruju kako manja kopnena vrata postoje jer su navedena u opisu tvrđave u jednom mletačkom izvještaju iz sredine 16. stoljeća.

-U tom spisu je navedeno da su vrata postojala i da su tada zatvorena. Nadalje, termovizijsko istraživanje bedema tvrđave pokazalo je određene temperaturne anomalije upravo na tom mjestu. Pregledom vanjskog plašta bedema i polubastiona ustanovili smo poziciju duge horizontalne kamene greda na opisanom mjestu koja je mogla biti donji prag pretpostavljenih varata i gdje se cijedi voda iz unutrašnjosti bastiona. Sve su to pretpostavke za postojanje otvora upravo na tom mjestu. I druge novovjekovne tvrđave imale su dodatne manje otvore – kaže konzervator.

Koliko će potrajati arheološka ispitivanja nezahvalno je prognozirati, ali stručnjaci vjeruju kako će se otkrivanjem kopnenog ulaza u tvrđavu riješiti veliki dio posla, iako ono najvažnije – potpuna i zahtjevna revitalizacija utvrde na moru – tek predstoji.

Nositelj projekta je Šibensko-kninska županija koja je u ovoj godini za radove i dokumentaciju osigurala milijun kuna. Glavna financijska ‘injekcija’ pak treba doći iz europskih fondova, za što je vrlo važna kandidatura monumentalne šibenske tvrđave na UNESCO-vu listu kulturnih dobara koju je inicirao talijanski grad Bergamo za venecijanske utvrde od 15. do 17. stoljeća na prostoru nekadašnje Mletačke Republike.

Naslovna fotografija: FB Danči Petić ex Grbac

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.