Krpanjem pročelja legićima skrenuti pozornost na zapuštene djelove Šibenika

I djeca i odrasli složit će se da su lego kocke jedna od najkreativnijih igračaka. Šarene kockice u raznim oblicima idealne su za razvijanje mašte i motoričkih sposobnosti, zbog čega ih već desetljećima roditelji kupuju djeci, i mlađoj i starijoj. Nešto drukčiju primjenu legića pronašao je francuski umjetnik Jan Vormann, pokretač projekta ‘Dispatchwork’, a radi se o ‘popravljanju’ dotrajalih gradskih fasada i popunjavanju pukotina u zidovima šarenim kockicama. Gradova u kojima su se zidovi zašarenili lego kockicama je čak 36 širom svijeta, a na listi su se, među ostalima, našli i Tel Aviv, Berlin, Amsterdam, Barcelona, New York, Venecija, Pariz i Ljubljana.
Vormann ističe kako mu je ‘ovim projektom cilj promijeniti lice urbane infrastrukture i dodati vedrinu, dinamiku i boju uobičajeno sivim uličnim tonovima, ali i potaknuti prolaznike na razmišljanje’. U čitavoj priči zanimljiva je neinvazivnost lego-zakrpi – šarene kreacije suptilno naglašavaju dotrajalost gradske infrastrukture i problematiku očuvanja povijesnih gradskih jezgri.
DOTRAJALE ŠIBENSKE FASADE
U svakodnevnoj šetnji šibenskim ulicama svjedoci smo dotrajalosti koja nas okružuje. Na našem području samo neke od građevina koje zahtijevaju intervencije i obnovu kreću se od registriranih spomenika kulture do pojedinačnih kuća u povijesnoj jezgri koje su u vrlo lošem i zapuštenom stanju. Sve građevine trebaju održavanje za što su, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaduženi vlasnici građevina. Kako je objasnila Živana Stošić, bivša pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku, samo neki od registriranih spomenika kulture koji zahtijevaju hitne mjere sanacije, jer su statički i građevinski ugroženi, su Kuća Divnić, odnosno crvena kuća na Medulićevu trgu, Kuća Galera – barokna palača na vrhu stuba Dragojević kojoj je krovište statički ugroženo, a ima stanare, bivši benediktinski samostan sv. Katarine u Docu ima opasne vertikalne pukotine i ugroženu stabilnost u dijelu građevine, Crkva sv. Julijana u centru grada je ruševina, Buta Harolda Bilinića ima pukotine u svodu i zidovima, a oštećena je i kuća Iljadica.
Dok se ne krene u ozbiljniju obnovu navedenih spomenika kulture, ali i privatnih kuća u povijesnoj jezgri Šibenika, kojih ne manjka, za mišljenje o privremenom ‘krpanju’ fasada i pukotina u zidovima lego kockicama s ciljem podizanja svijesti o nužnosti intervencija i dodavanja vedrine i dinamike sivim gradskim ulicama, ali i turističke promidžbe Šibenika, pitali smo struku.
Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac, kaže kako se na prvu ruku, primjeri s lego instalacijama doimaju kao zanimljiva dosjetka.

– Međutim, pitamo se kakve to veze može imati sa spomeničkom baštinom, načelima predstavljanja povijesnog naslijeđa i kako doprinosi tome cilju. Vjerojatno bi šibenski lego ‘tašeli’ upisali Šibenik na dotičnu listu gradova, ali držim da je sveukupna atraktivnost Šibenika daleko iznad ove modne dosjetke s lego kockama i da svoje mjesto u svijetu moramo tražiti na drugoj razini predstavljanja. Razumijemo da turizmu mogu doprinijeti akcije i pojavnosti najrazličitijih oblika i orijentacija. Međutim, držimo da je naša misija drugačija pa neposrednu turističku promidžbu ostavljamo drugima – zaključio je Grubić.

lego1
DOPADLJIVA IDEJA ZA SKRETANJE POZORNOSTI
Tomislav Petrinec, vršitelj dužnosti pročelnika Konzervatorskog odjela u Šibeniku, rekao je da ideju ‘krpanja’ fasada i pukotina lego kockicama načelno smatra dopadljivom u smislu urbane akcije za skretanje pozornosti na zapuštene dijelove grada, naročito zapuštena pročelja i ostale površine prisutne u javnoj percepciji urbanog prostora.

– Pri tome je važno na kojim građevinama, odnosno na kojim mjestima se ovakva intervencija provodi, budući da na nekim površinama iz konzervatorskih razloga ovakav zahvat nije prihvatljiv – objašnjava Petrinec, uz napomenu da je za svaku pojedinu lokaciju u zaštićenim jezgrama gradova potrebna konzervatorska procjena, pri čemu je reverzibilnost zahvata neizostavan uvjet.

– Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nužno je također ishoditi uvjete i odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela – rekao je Petrinec i zaključio da je u slučaju Šibenika načelno moguće ovakvu akciju prihvatiti u rubnim dijelovima povijesne jezgre na pročeljima kuća ambijentalne vrijednosti do trenutka stvarne obnove, kao i na zapuštenim ogradnim zidovima i slično, ali da je u svakom slučaju potrebno prethodno konzultirati konzervatore.
Za mišljenje smo pitali i Dina Karađolu, direktora Turističke zajednice Grada Šibenika, budući da bi ovakav projekt uz minimalna ulaganja nesumnjivo bio snažna promocija Šibenika, u prvom redu na društvenim mrežama.

lego

– Smatram da je projekt zanimljiv, ali na određeno vrijeme i moglo bi ga se progurati u sklopu nekih manifestacija, poput Međunarodnog dječjeg festivala, recimo. Također, smatram da se ne bi uklopio u vizuru stare kamene gradske jezgre, nego na neka rubna područja – kazao je Karađole.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.