Ovoga se ljeta ne može ‘složiti’ tjedan sunčanih, vrućih dana tako tipičnih za ovo doba godine. Nakon kraćeg sunčanog i suhog razdoblja, nesnosne vrućine zamijene oblaci, kiša i grmljavinska nevremena. Takvi vremenski uvjeti mnogima ne odgovaraju, posebice turistima kojima u prvom redu nudimo more, sunce i plaže, jer na tim istim plažama ne mogu boraviti. U meteorološkom smislu, čitava je godina bila prilično netipična – prave zimske bure gotovo da i nije bilo, ožujak je bio natprosječno topao, a kada je došlo vrijeme za ljetne radosti, umjesto kupaćih kostima na sebe smo navukli duge rukave, dok su kišobrani postali neizostavni modni detalj ovog ljeta.
Međutim, kišna i promjenjiva ljeta zapravo nisu neuobičajena pojava na našim prostorima. Potvrdio nam je to i Darko Begić, predsjednik udruge Šibenik Meteo za praćenje vremenskih (ne)prilika.
TIPIČNA LJETA
– Posljednjih godina naviknuli smo se na iznadprosječno topla i suha ljeta, a to potvrđuje i statistika službenih DHMZ postaja. Do sredine devedesetih godina ljeta su obilovala oborinama. Prema dostupnim podacima, ljeta s obilnijim oborinama imali smo 1998., 1999., 2002., 2004., 2009. te 2010. godine – objašnjava Begić te dodaje kako su dugoročne prognoze pred početak ljeta, ovisno o izvoru, davale različite scenarije. Pojedini su modeli, kaže, najavljivali ekstremno sušno ljeto s iznadprosječnim temperaturama zraka, dok su manji i ne toliko ugledni modeli za ovo područje davali suprotno viđenje situacije i najavili ljeto s prosječnim temperaturama i iznadprosječnim padalinama i prema sadašnjim pokazateljima, na pravom su putu da opravdaju svoju prognozu.
Naime, ovo se ljeto dosad pokazalo kao ekstremno kišno. Nakon iznimno kišnog lipnja i srpanj je donio ekstremne oborine, pa je prosjek za šibensko područje u srpnju iznosio oko 30 litara kiše po četvornom metru, a lokalno je palo od 80 do 155 litara kiše.
– Glavni razlog za ovakvo ljeto je nedostatak jake Azorske anticiklone koja bi, kao i prethodnih godina, osiguravala duže stabilno vrijeme nad Sredozemljem. Njezinim nedostatkom ovo područje se nalazi pod poljem srednjeg ili malo sniženog tlaka zraka, pri čemu je sa sjevera kontinenta otvoren put hladnim frontama koje, zatim, iniciraju sekundarne ciklone i niz nestabilnih dana – objašnjava Begić razloge promjenjivog vremena.
PRIPREMIMO SE ZA EKSTREMNO
Najviše nas je ipak zanimalo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja ljeta, a Begić kaže kako je nezahvalno predviđati nešto na period dulji od 15 dana, ali da će prema trenutno dostupnim prognostičkim materijalima do sredine kolovoza prevladavati ljeto s temperaturama zraka u višegodišnjem prosjeku, od 20°C do 30°C. Manja promjena vremena ponovno je moguća oko sredine narednog tjedna.
– Mnoge znanstvene rasprave i teorije su se razvile posljednjih godina na temu promjene klime. Svakako da čovjek svojim ponašanjem prema prirodi umnogome utječe na promjenu klime na Zemlji, ali tu se spominju i mnoge druge stvari, od utjecaja Sunca, nagiba Zemljine osi rotacije, prirodnih klimatskih procesa i izmjena koje su se događale i u prošlosti, smanjenje ledenog pokrova nad Arktikom… Ekstremne vremenske prilike više nisu mogućnost već naša stvarnost i moramo im se početi prilagođavati – zaključuje Begić.
